Info servis

Domaća potražnja osnov optimizma hrvatske prerađivačke industrije

19/12/2002

Poslovna 2002. godina bila je bolja od 2001. godine, ponajviše zbog većih narudžbi te s time povezanim boljim korištenjem kapaciteta, kao i zbog bolje organizacije i veće financijske discipline. Iduća će godina, pak, od 2002. biti još uspješnija, i to ponajviše zbog očekivanog daljnjeg rasta potražnje, posebice domaće.

Pokazalo je to istraživanje Privrednog vjesnika provedeno među predstavnicima 68 najznačajnijih tvrtki hrvatske prerađivačke industrije, čiji su rezultati objavljeni u tradicionalnom posebnom izdanju "Poslovna očekivanja", koje je ove godine naglasak dalo reindustrijalizaciji Hrvatske.

Gospodarstvenici koji su ovu godinu ocijenili boljom od prošle, uglavnom to obrazlažu boljom organizacijom i većom financijskom disciplinom, odnosno poboljšanom likvidnošću. Zasluge za bolju godinu velik dio njih pripisao je i većim narudžbama s domaćeg i inozemnog tržišta te s time povezanim boljim korištenjem kapaciteta.

Jednakom ili lošijom od 2001., ovu je godinu ocijenilo 22,3 posto ispitanika, pojašnjavajući to stagnacijom potražnje, nerentabilnošću izvoza, pravnom nesigurnošću i rastom troškova.

Optimističnost glede poslovanja u idućoj godini, koju je iskazalo čak 81,4 posto ispitanika, pojašnjava se, pak, očekivanim daljnjim rastom potražnje, boljim korištenjem i proširenjem kapaciteta, novim strateškim partnerima, boljom organizacijom, uvođenjem novih tehnologija i smanjenjem troškova.

Kao probleme koji bi mogli negativno utjecati na uspješnost poslovanja u 2003. godini, većina je gospodarstvenika izdvojila višak zaposlenih, rast troškova, nepovoljnost tečaja kune i daljnje zaoštravanje konkurencije.

Možda najpozitivniji pokazatelj ovogodišnje analize hrvatske poslovne klime jest činjenica da je čak 87,5 posto ispitanih predstavnika prerađivačke industrije za iduću godinu najavilo investiranje u proširenje poslovanja, odnosno proizvodnog programa.

Pozitivna je i njihova ocjena trenda izvoza u proteklih sedam godinu po poduzećima - čak 56 posto ispitanih drži da je on u porastu, a svega 0,4 posto da opada. Ipak, još uvijek značajan dio gospodarstvenika drži da izvoz njihovih proizvoda, kao i u ostatku hrvatskog gospodarstva stagnira - njih čak 43,6 posto. Stagnacija i pad izvoza pojašnjeni su dobro poznatim razlozima, od slabe podrške ekonomske politike proizvođačima, do prejake konkurencije i rasta troškova te tehnološka zaostalost.

Negativnu konotaciju tim odgovorima daje i podatak da tek 30,7 posto ispitanika očekuje nastavak rasta izvoza i u 2003. godini, dok je njih 69,3 posto najavilo stagnaciju i pad. Oni koji ipak očekuju da će se probiti na inozemna tržišta, najperspektivnijima smatraju zemlje bivše Jugoslavije, EU i neke zemlje bivšeg SEV-a.

Hina