Info servis

Visok rast dobiti Viadukta

27/10/2009

Građevinska tvrtka Viadukt poslovala je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci s 39,67 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je za gotovo 28 milijuna kuna više u odnosu na dobit iz istog razdoblja prošle godine, pokazuju podaci iz financijskog izvješća dostavljenog danas Zagrebačkoj burzi.

Ukupni prihodi Viadukta od početka godine do kraja rujna iznosili su 943,4 milijuna kuna, što je za 9,7 posto manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine, a u izvješću se ističe da je od ukupnog iznosa na projektima cestogradnje i vijadukata ostvareno 909,15 milijuna kuna.

Ukupni su rashodi istodobno smanjeni za više od 12,5 posto, na 903,7 milijuna kuna, pa je dobit prije oporezivanja ostvareno u iznosu od 39,67 milijuna kuna, što je za 27,9 milijuna kuna više od dobiti iz prvih devet mjeseci 2008.

"Bez obzira na dobre poslovne rezultate u trećem kvartalu izraženo se osjećaju posljedice globalne recesije, i to najviše kroz produljenje rokova naplate potraživanja, pogoršanu likvidnost, te otežanu dostupnost izvorima financiranja. Direktna posljedica toga je vrlo otežano plaćanje obveza prema dobavljačima i kooperantima. Društvo je do sada izmirivalo sve svoje obveze prema državi, bankama i leasing kućama", navodi se u izvješću.

Prema podacima iz bilješki uz izvješće ukupna potraživanja Viadukta od kupaca na kraju rujna ostala su na razini iz 2008., odnosno iznosila su 430,3 milijuna kuna, dok su istodobno ukupne kratkoročne obveze iznosile 640,8 milijuna kuna, od čega 343,3 milijuna kuna čine obveze prema dobavljačima.

Iz Viadukta navode i kako dolazi do usporavanja već ugovorenih radova na pojedinim dionicama i smanjivanja investicijskih ulaganja te da će likvidnost društva biti ugrožena, s obzirom da je država njihov najveći investitor.

Zbog cjelokupne situacije u zemlji, a da bi se društvo u novonastalom okruženju održalo Viadukt je, kako se navodi, započelo s iznalaženjem poslova u inozemstvu (Njemačka, Libija, Ukrajina), pa je tako primjerice s Libijom potpisan ugovor o izgradnji cestovne infrastrukture vrijedan više od 86 milijuna kuna.

Također, smanjuju se troškovi, potraživanja s relativno dugim periodima dospijeća prodaju se financijskim institucijama (faktoring), a prirodnim je odljevom smanjen i broj zaposlenih za šest posto.



Hina