Info servis

Trgovina i prerađivačka industrija vodeće gospodarske djelatnosti

26/07/2002

Trgovina je postala vodeća djelatnost hrvatskog gospodarstva s udjelom nešto višim od 36 posto u ukupnim prihodima gospodarstva, dok se udjel prerađivačke industrije stabilizirao na nešto više od 31 posto, podatci su iz posebnog izdanja Privrednog vjesnika i Financijske agencije (FINA) o 400 najvećih hrvatskih tvrtki.

Hrvatsko je gospodarstvo prošle godine ostvarilo 13,4 posto veći ukupni prihod nego 2000. i taj je prihod bio nešto veći od 343,2 milijarde kuna.

U ukupnom prošlogodišnjem prihodu tradicionalno najvažnije djelatnosti participiraju s približno istim udjelom kao i prošle godine. Udjel prerađivačke industrije stabilizirao se na nešto više od 31 posto, a trgovine na nešto više od 36 posto u obje godine, s blagom tendencijom rasta u korist trgovine, koja je postala vodeća djelatnost hrvatskog gospodarstva, ističu analitičari Privrednog vjesnika u posebnom izdanju o 400 najvećih hrvatskih tvrtki.

Veće stope rasta od prosjeka u prošloj godini bilježi građevinarstvo. Ukupni prihod te djelatnosti u 2001. povećan je za 27,4 posto, pa je i njegov udjel u ukupnom gospodarstvu povećan sa 6 posto u 2000. na 6,8 posto u prošloj godini.

Iznadprosječan rast zabilježen je i u djelatnosti hotela i restorana. U prošloj u odnosu na 2000. ukupni je prihod te djelatnosti povećan za 18,8 posto, ali je to tek neznatno popravilo udjel te djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu - od 2,1 posto u 2000. na isto tako skromnih 2,3 posto u prošloj godini. Analitičari procjenjuju, da bi taj udjel realno morao biti neusporedivo veći s obzirom na sve prirodne i druge mogućnosti Hrvatske za razvoj turizma.

Sporiji rast od prosječnog u gospodarstvu po ukupnom prihodu ostvaren je u području prijevoza, skladištenja i veza, a uz rast od 7,8 posto, udio te djelatnosti u ukupnom se gospodarstvu smanjio sa 8,7 posto u 2000. na 8,3 posto u prošloj godini.

Prošle je godine hrvatsko gospodarstvo prvi put nakon osamostaljenja ostvarilo i pozitivan konsolidirani financijski rezultat, odnosno za 3,2 milijarde kuna veću dobit od gubitaka nakon oporezivanja.

Dobit veća od gubitaka ostvarena je u 10 od ukupno 17 područja. Analitičari ističu da je osobito vrijedan pozornosti podatak da je iz gotovo kroničnih gubitaka izašla prerađivačka industrija čiji rezultati u konačnici pokazuju dobit od 1,9 milijardi kuna. Tomu je najviše pomoglo što je dobit od 720 milijuna kuna prošle godine iskazala naftna industrija (godinu ranije zabilježila je gubitak od 428 milijuna kuna). Ukupnim je rezultatima pridonijela i veća nego prethodnih godina dobit kemijske industrije (više od milijardu kuna dobiti u odnosu na gubitke), te proizvođači hrane, pića i duhanskih proizvoda (godinu je ta djelatnost završila s plusom od 920 milijuna kuna).

Lani su, za razliku od 2000. kada im je konačni rezultat poslovanja bio gubitak od 13 milijuna kuna, s dobiti poslovali i trgovci (u konačnici su ostvarili dobit od 1,7 milijardi kuna), a bolje rezultate u odnosu na prethodnu godinu iskazali su i poduzetnici iz i inače profitabilnim poslom - poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.

Za razliku pak od 2000. kada su relativno dobro poslovali, prošlu su godinu s gubitkom završili poduzetnici s područja prijevoza, skladištenja i veza (na kraju iskazuju gubitak od gotovo 369 milijuna kuna). Dobit iz 2000. u gubitak su prošle godine pretvorili i građevinari (u konačnici su godinu završili s gubitkom od 31 milijun kuna).

Gubitak, ali manji nego 2000., u prošloj godini bilježe i hoteli i restorani, poljoprivreda.



Hina