Info servis

HNB: promjena regulative i povećanje ino duga za 473 milijuna, na 33,4 milijarde eura krajem 2007.

28/04/2008

Hrvatski inozemni dug, zbog prelaska na novi sustav izvještavanja, za prošlu je godinu jednokratno korigiran naviše za 473,2 milijuna eura, pa je umjesto do sada objavljenih 32,9 milijardi eura krajem 2007. iznosio 33,4 milijarde eura, objavila je Hrvatska narodna banka u najnovijem Biltenu.

Iz središnje banke objašnjavaju da su, slijedom preuzetih obveza u pretpristupnim pregovorima s Europskom komisijom, početkom ove godine stupile na snagu promjene u pravnoj regulativi vezanoj za praćenje inozemnog zaduživanja, te je zbog prelaska na novi sustav izvještavanja stanje vanjskog duga za kraj prošle godine jednokratno korigirano.

U skladu s novim načinom praćenja, bruto inozemni dug Hrvatske tijekom siječnja ove godine povećan je za 536 milijuna eura, te je na kraju siječnja iznosio 33,9 milijardi eura, ističu iz HNB-a.

Povećanju duga u siječnju najviše su doprinijele poslovne banke koje su svoje inozemne obveze povećale za 423 milijuna eura, te je na kraju siječnja ove godine njihov inozemni dug dosegnuo 9,3 milijarde eura.

Tako su banke, nakon što su tijekom 2007. pod utjecajem mjera HNB-a smanjivale svoj inozemni dug (za 1,3 milijarde eura u odnosu na kraj 2006.), u siječnju ponovno povećale svoje obveze prema inozemstvu.

Takvo kretanje, smatraju analitičari središnje banke, je privremenog karaktera "jer se očekuje da će najavljene dokapitalizacije banaka polučiti istodobno smanjenje inozemne pasive banaka".

S rastom vanjskog duga banaka u siječnju je i udio duga bankarskog sektora u ukupnom hrvatskom ino dugu povećan za 0,8 postotnih bodova, sa 26,6 posto krajem prošle godine na 27,4 posto krajem siječnja ove godine.

Vanjski dug u siječnju su povećali i ostali domaći sektori, za 141 milijun eura, na 13,9 milijardi eura, te je u siječnju udio tog sektora u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu bio 41 posto.

Inozemni dug s osnove izravnih dužničkih ulaganja u siječnju je povećan za 19 milijuna eura, te je na kraju tog mjeseca dosegnuo 4,1 milijardu eura, što je udio od 11,9 posto u ukupnom inozemnom dugu.

Dug sektora države krajem siječnja iznosio je 6,67 milijardi eura te je u odnosu na kraj 2007. smanjen za 46 milijuna eura.

Blagom smanjenju duga u siječnju, ističu analitičari središnje banke, najviše je pridonijela središnja država redovitom otplatom svoje obveze Londonskom klubu.

Na upit o promjeni pravne regulative i novom sustavu izvještavanja, iz HNB-a objašnjavaju da je nova obveza prijave kreditnih poslova s inozemstvom (za rezidente) regulirana Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe statistike platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja.

Ta je Odluka stupila na snagu 1. siječnja 2008., a prema njoj, ako su dužnici prema inozemstvu država, jedinice lokalne samouprave ili banke, Hrvatskoj narodnoj banci moraju prijaviti svaki kredit.

Ako su pak dužnici prema inozemstvu nebankovne financijske institucije (koje se npr. bave leasingom i/ili faktoringom), ili javno (ili mješovita) poduzeća u vlasništvu središnje ili lokalne države ili nekog drugog poduzeća u njihovom vlasništvu, o inozemnim zaduženjima moraju izvještavati HNB putem INOK izvještajnih tablica jednom mjesečno (10 radnih dana po isteku mjeseca), a ako je dužnik bilo koje drugo nefinancijsko poduzeće, HNB mora izvještavati pod uvjetom da je odabrano u uzorak poduzeća ili mu je stanje inozemnog duga premašilo dva milijuna eura.

Obveza prijave kredita odnosi se i na zaduživanje u inozemstvu fizičkih osoba, ako iznos njihova kredita prelazi protuvrijednost od 500.000 kuna i oni takav kredit trebaju prijaviti HNB-u i to slanjem kopije kreditnog ugovora Direkciji za statistiku HNB-a.



Hina