Info servis

Nužno definirati projekte za EU fondove - Gospodarsko vijeće Zagreb

Dobivanjem statusa zemlje kandidata za ulazak u Europsku uniju (EU) te početkom pregovora o pristupanju, Hrvatskoj se otvorila mogućnost većeg korištenja EU pretpristupnih programa, pa je potrebno na razini države, lokalne samouprave i poslovnog sektora definirati projekte koji bi se mogli financirati iz tih fondova.

Kazao je to danas predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Froehlich otvarajući sjednicu Gospodarskog vijeća koja je okupila 40-tak gospodarstvenika i predstavnika resornih lokalnih i državnih institucija.

Iz pretpristupnih programa pomoći EU-a za 2006. Hrvatskoj je namijenjeno ukupno oko 140 milijuna eura, rečeno je na sjednici.

Phare program, namijenjen provedbi reformi nužnih za članstvo u EU u području javnih institucija i poslovnog sektora kroz modele u suradnji s resornim ministarstvom odnosno Nacionalnom provedbenom agencijom, otvorio je mogućnost korištenja, uz 80 milijuna eura u prošloj još dodatnih 80 milijuna u ovoj godini.

Iz ISPA programa za razvoj prometa i ekološke projekte, Hrvatska je kroz dvije godine dobila ukupno 60 milijuna eura za obnovu pruge Vinkovci - Tovarnik, gradnju i rekonstrukciju vodoopskrbnog sustava Karlovca, te za odlagalište otpada Bikarac kod Šibenika, kao i neke druge projekte.

Sapard program namijenjen je rješavanju strukturnih prilagodbi u poljoprivredi i ruralnim područjima, iz kojeg će biti dostupno 25 milijuna eura, s tim da svaki korisnik mora u projekt uložiti 50 posto vlastitih sredstava, a maksimalni iznos sufinanciranja je 2,5 milijuna kuna po korisniku. Za novac iz Saparda izravno ili neizravno može se natjecati i privatni sektor, vezano uz projekte razvoja poslovne infrastrukture, dostizanja EU standarda u proizvodnji, turizmu te jačanja malog i srednjeg poduzetništva.

Od sljedeće godine, kako je rečeno, ta tri pretpristupna programa zamijenit će jedinstveni IPA program, u okviru kojeg ukupno predviđen godišnji iznos za Hrvatsku iznosi oko 155 milijuna eura.

Nakon ulaska u EU Hrvatskoj će biti dostupni i strukturni i kohezijski fondovi, a dotad ima mogućnost sudjelovati u 25 programa Unije, otvorenih i za zemlje kandidatkinje. Jedan od tih je i Šesti okvirni program za istraživanje i razvoj, kojem je Hrvatska već pristupila, a čija sredstva su po visini treća najveća izdvajanja iz EU proračuna.

Na skupu je bilo riječi i oko mogućeg sudjelovanja privatnog sektora u financiranju iz EU fondova. Između ostalog, istaknuto je da je hrvatski nedostatak što još uvijek nema strategije gospodarskog, poglavito industrijskoga razvoja.

Hina