Info servis

U očekivanju visokih stopa rasta

15/04/2002

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2001. realno je porastao za 4,1 posto u odnosu na godinu prije, dok procjene za ovu godinu govore o stopi rasta od 3,5 posto.

Istodobno se sve više ističe potreba ostvarivanja što viših stopa gospodarskog rasta bez kojih nema razvoja a pogotovo ne rješavanja hrvatskog gorućeg problema nezaposlenosti. Krajem ožujka evidentirano je 415 tisuća nezaposlenih osoba, što je za 26,6 tisuća više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a za oko 57 tisuća nezaposlenih ili 16 posto više nego u ožujku 2000.

Očekivanja da će se realni rast BDP-a u 2002. umjereno usporiti na 3,5 posto, sadržana su u Pismu namjere hrvatskih vlasti upućenom u ožujku Međunarodnom monetarnom fondu u vezi završnog preispitivanja važećeg stand-by aranžmana. Takvu nam stopu gospodarskog rasta za ovu godinu predviđa i MMF, prema čijim bi projekcijama u 2003. realni porast BDP-a u Hrvatskoj mogao iznositi 4,5 posto.

Da bi nam stope rasta trebale biti veće uglavnom se svi slažu, ali se mišljenja o tome kako ih postići veoma razlikuju - do toga da se pojedini ekonomski stručnjaci zalažu za potpuni zaokret u ekonomskoj politici.

Vlada pak, kako je to nedavno najavio premijer Račan spominjući i stopu od 7 posto, priprema (dugoročniji) projekt gospodarskog rasta čiji bi cilj bio u 15 godina udvostručiti hrvatski BDP (po stanovniku), za što je potreban prosječni rast od 5 posto godišnje.

U očekivanju mjera koje bi osigurale takav rast ostaje činjenica da je razina hrvatskog BDP, od oko 20 milijardi dolara, još uvijek manja od one iz 1989. godine.

Treba ipak reći da je Hrvatska među svega nekoliko tranzicijskih zemalja u kojima je, za razliku od općeg trenda usporavanja porasta, prošle godine ostvareno povećanje stope gospodarskog rasta.

Nakon realnog pada BDP-a za 0,4 posto u 1999., u Hrvatskoj je u 2000. BDP, po podacima Državnog zavoda za statistiku, povećan za 3,7 posto, te lani za 4,1 posto, što je čak i nešto bolje od predviđenih 4 posto.

Gledano, međutim, na duži rok - na jedanaest tranzicijskih godina -Hrvatska je u 2000. ostvarila tek četiri petine BDP-a iz 1989., što je pak svrstava u manje uspješna tranzicijska gospodarstva u regiji (srednje i istočne Europe).

Nekoliko je zemalja u tranziciji u tom vremenu uspjelo povećati razinu svog BDP-a, a po podacima EBRD-a, najveći je napredak ostvarila Poljska čiji je BDP u 2000. bio za 27 posto veći nego u 1989. Slijedi Slovenija s porastom od 14 posto, a u skupinu uspješnijih zemalja koje su uspjele povećati svoj BDP u usporedbi s početnom razinom još se mogu ubrojiti Mađarska s porastom od 4 posto i Slovačka s 2 posto.

Istodobno u Bugarskoj je BDP u 2000. bio za 30 posto manji nego u 1989, u Rumunjskoj je taj pad iznosio 23 posto, u Češkoj 3 posto.

Hrvatska je, s bruto domaćim proizvodom nešto većim od 19 milijardi dolara u 2000., po podacima HNB-a, ostvarila 80 posto BDP-a iz 1989.

To je zaostajanje, s obzirom na 4,1-postotni prošlogodišnji porast sada ipak nešto manje.

Gledano s potrošne strane najveći doprinos rastu BDP-a u 2001. dali su osobna potrošnja s godišnjim porastom od 4,5 posto te bruto investicije sa stopom od 9,8 posto, dok državna potrošnja bilježi smanjenje za 3,9 posto.

Prema proizvodnoj metodi, pak, najznačajniji doprinos rastu bruto dodane vrijednosti dale su djelatnosti trgovine s godišnjim rastom bruto dodane vrijednosti od 11,8 posto i industrije u kojoj je bruto dodana vrijednost porasla za 4,9 posto uz zabilježeni rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 6 posto. Istodobno je, po podacima HNB-a, turistička djelatnost u 2001. ostvarila visoke stope rasta fizičkih i financijskih pokazatelja, pored 3,3 milijardi dolara inozemnih prihoda od turizma, ukupna bruto dodana vrijednost djelatnosti hotela i restorana porasla je za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Hina