Info servis

Novi zakon o gradnji pojednostavljuje proceduru, građanima brani samogradnju

13/11/2003

Novi Zakon o gradnji svojom će primjenom od 1. siječnja iduće godine pojednostaviti građanima dobivanje potrebnih dokumenata za gradnju, pri čemu za neke građevine ti dokumenti neće biti ni potrebni, no istodobno poslovna građevinska zajednica upozorava da novi zakon ipak neće znatno smanjiti administrativne zapreke investitorima.

Zakon propisuje daleko manje projektne dokumentacije za obiteljsku (individualnu) gradnju nego li je to dosad bio slučaj, a trebala bi se smanjiti i procedura ishođenja potrebnih dokumenata. Tako primjerice novi Zakon propisuje da je, ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti, tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. Također, postupak izdavanja građevinske dozvole za obiteljsku kuću može voditi i niže rangirani službenik od onoga koji izdaje dozvole za druge tipove gradnje.

Veća je promjena uvedena i u popis objekata za koje više nije potrebno imati građevinsku dozvolu, primjerice za održavanje i adaptaciju postojeće građevine te njezinu rekonstrukciju, građenje pomoćnih građevina namijenjenih redovitoj uporabi obiteljske kuće ili stambene zgrade, kao što su garaže, spremišta, drvarnice i sl., gospodarske građevine određenih dimenzija za namijenjenih za poljoprivrednu djelatnost i drugih objekata.

Građanin - fizička osoba, propisano je, može sam graditi samo obiteljsku kuću i određene pomoćne građevine za potrebe njegova stanovanja, ako se gradi na područjima od posebne državne skrbi. Gradi li samostalno, bez angažiranja za to ovlaštene tvrtke ili obrtnika, na nekom drugom području - zapravo krši Zakon. Takvu su odredbu udruge građevinara posebno pozdravile, kao i licenciranje izvođača radova od strane nadležnog ministarstva.

Stambena samogradnja, po nalazima Državnog inspektorata, generira i sivu ekonomiji u graditeljstvu.

Sve to bi, smatraju stručnjaci, trebalo dodatno smanjiti opseg sivog tržišta građevinskih radova, građevinskim poduzetnicima povećati lojalnost konkurencije, a radnicima rad po povoljnijim uvjetima.

Odredbama novog Zakona o gradnji prihvaćeni su standardi razvijenih zemalja u odnosu na osobe s posebnim potrebama. Tako od 1. siječnja 2004. građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad, a građevine stambene i stambeno - poslovne namjene s deset i više stanova moraju biti projektirane i izgrađene tako da je moguća njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova.

Građevinska poslovna zajednica i investitori u graditeljstvu drže da je uz Zakon o gradnji trebalo donijeti i zakone o prostornom uređenju, o sanaciji bespravne gradnje te o komunalnom gospodarstvu, donošenje kojih se već duže vrijeme najavljuje. Upozoravaju i na mogućnost da se zbog nedovoljne usuglašenosti svih akata pojave veće administrativne zapreke. U postupcima dobivanja potrebnih dozvola primjenjuje se izravno ili neizravno još tridesetak propisa iz različitih područja, zbog čega je potrebno postići suglasje u tim propisima sa osnovnim graditeljskim zakonima, kako se u postupcima ubuduće ne bi stvarale nepotrebne administrativne prepreke.

Hina