Info servis

Vanjskim zaduživanjima Slovenija gubi ekonomsku kontrolu

Slovensko gospodarstvo sve više kontroliraju strane banke koje velikim poduzećima odobravaju zajmove s povoljnijim kamatnim stopama od domaćih, a pri tom se osiguravaju hipotekama i stječu prvoklasne poslovne informacije, teza je što ju je u slovenskom poslovnom listu "Finance" iznio financijski savjetnik Andrej Cetinski.

Slovenski vanjski dug se dramatično povećava i trenutno iznosi osam milijardi eura, a servisira se plasmanima domaćih banaka u inozemstvu i deviznim rezervama od 6,36 milijardi eura. Iako je vanjska neto zaduženost relativno mala, problematična je upravo činjenica da Slovenija tako vanjske dugove financira sama.

Kratkoročni financijski plasmani u inozemstvo vraćaju se u Sloveniju kao dugoročni zajmovi s višim kamatnim stopama od onih koje slovenske banke dobivaju za te plasmane, ali su još uvijek povoljniji od zajmova koje odobravaju domaće banke. Lani je Slovenija na taj način, zbog razlike u kamatnoj marži, "izgubila" 120 milijuna eura, navodi Cetinski.

On stoga predlaže promjenu politike deviznih rezervi, uvođenje devizne klauzule za obračun kredita domaćih banaka i usklađivanje kamatnih stopa s onima europskih banaka. Inače, Slovenija će izgubiti ekonomsku samostalnost koju bi morala održati i nakon uključenja u Europsku uniju. S promjenama politike kamatnih stopa ne treba čekati jer sadašnja šteti nacionalnim interesima, ocjena je Cetinskoga u listu "Finance".

Hina