Info servis

DZS: nastavak pada zaliha u industriji

10/03/2010

Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u hrvatskoj industriji na kraju siječnja bile su manje za 6,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prvi su rezultati koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Tako je u siječnju osmi mjesec zaredom nastavljeno smanjenje zaliha gotovih industrijskih proizvoda na godišnjoj razini.

Na mjesečnoj razini, u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine, zalihe su smanjene za 3 posto.

U usporedbi sa stanjem prosječnih zaliha gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2009. godini, na kraju siječnja ove godine zalihe su bile su manje za 3,8 posto.

Statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da su na godišnjoj razini, prema siječnju 2009. godine, zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima smanjene u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 33,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 23,4 posto, energije za 23,9 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,4 posto.

Istodobno su zalihe intermedijarnih proizvoda povećane za 1,1 posto u odnosu na siječanj prošle godine.

Prema područjima djelatnosti, zalihe su na godišnjoj razini u rudarstvu i vađenju porasle za 20,2 posto, dok su prerađivačkoj industriji smanjene za 7,4 posto.

Unutar prerađivačke industrije, zalihe u proizvodnji prehrambenih proizvoda, čiji je udio u industriji 23,05 posto, na kraju siječnja bile su manje za 7 posto u odnosu na isti mjesec godine prije.

Zalihe u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (koje u industriji imaju udio od 11,3 posto) smanjene su za 7,4 posto, a u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (udio od 7,33 posto) za 2,2 posto.

Značajan pad zaliha zabilježen je i u proizvodnji odjeće, za 20,3 posto, te proizvodnji duhanskih proizvoda, za 32 posto.

Istodobno su zalihe u proizvodnji pića, čiji je udio u industrijskoj proizvodnji 10,36 posto, povećane za 2 posto, a rast zaliha zabilježen je i u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 5,7 posto, preradi drva i proizvoda od drva i pluta, za 23,6 posto, itd.



Hina