Info servis

Prva aukcija HBOR-a za kreditne kvote

18/02/2010

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sutra, 19. veljače, održat će prvu aukciju za model A, odnosno za model u kojemu država sudjeluje u sufinanciranju kreditnih plasmana banaka, a kreditna kvota HBOR-a za tu aukciju je 200 milijuna kuna.

Kako HBOR u kreditima namijenjenim programu kreditiranja obrtnih sredstava sudjeluje sa 40 posto, a banke sa 60 posto, na kreditnu kvotu od 200 milijuna kuna treba pripisati i 300 milijuna kuna banaka, pa bi ukupni kreditni potencijal na koji bi nakon prve aukcije mogli računati poduzetnici bio 500 milijuna kuna.

Prema HBOR-ovu pozivu za prvu aukciju ona će se održati od 9 do 14 sati tijekom kojih banke elektronskom poštom HBOR-u šalju šifrirane ponude, a od 14 do 15 sati šifre za njihovo otvaranje.

Ponuda banaka mora sadržavati iznos kvote kredita za koji se natječu i podatak o kamatnoj marži.

Prva aukcija HBOR-a odnosi se samo na kredite s ročnošću od tri godine, a prednost u dobivanju kvote kredita imat će banka koja ponudi nižu maržu.

Naime, HBOR svoj 40 postotni udio u kreditu plasira po kamatnoj stopi 3,8 posto, a kolika će biti konačna kamata za poduzetnike ovisit će o stopi koju će za svoj 60-postotni udio ponuditi banke.

Nakon aukcije, HBOR ima rok od tri radna dana da izabere najbolje ponude, a koliko će proći od objave rezultata do dobivanja kredita isključivo ovisi o poduzetnicima i poslovnim bankama.

Ako poduzetnici i banke imaju spremne programe praktično u roku 20-25 dana poduzetnici mogu dobiti kredit, ističu iz Ministarstva financija.

Najviši iznos kredita koji se poduzetnicima može odobriti je 80 milijuna kuna, a krediti su namijenjeni financiranju obrtnih sredstava.

Najviše do 20 posto kredita poduzetnici će moći koristiti za otplatu obveza prema bankama, a dio će, načelno je dogovoreno također do 20 posto kredita, moći koristiti i za podmirenje svojih obveza prema državi.

Korisnici kredita mogu biti svi poduzetnici koji imaju potencijala za održivi razvoj, trgovačka društva, obrtnici i drugi poduzetnici koji su registrirani i obavljaju djelatnost u Hrvatskoj, neovisno jesu li mali, srednji ili veliki, a koji su u poteškoće zapali nakon 1. srpnja 2008.

Naime, u skladu i s direktivama EU korisnici neće moći biti poduzetnici koji su u poteškoćama bili na dan 30. lipnja 2008. godine, potom poduzetnici koji nemaju regulirani dug prema državi, kao i poduzetnici koji se bave djelatnostima točenja pića, kladioničarstva, kockanja i slično.

Sredstva HBOR-a za kreditiranje u modelu A u ukupnom iznosu od dvije milijarde kuna pribavljena su ranijim dogovorom Vlade, Hrvatske narodne banke, HBOR-a i poslovnih banaka.

Središnja je banka, naime, početkom veljače smanjila stopu obvezne pričuve sa 14 na 13 posto i time bankama oslobodila oko 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti.

Banke su HBOR-u usmjerile dvije milijarde kuna i to u obliku klupskog kredita u kojemu, kažu u HBOR-u, sudjeluje sedam vodećih mandatiranih aranžera (Erste&Steiermaerkische banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Societe Generale - Splitska banka i Zagrebačka banka).

Ostale banke, dodaju u HBOR-u, uključuju se u ovaj kredit kupnjom dijela udjela vodećih mandatiranih aranžera, a cjelokupni proces provodi se putem PBZ-a, agenta ovog kredita.

Uvjeti klupskog kredita su rok od tri godine i kamatna stopa tri posto.

Mjere Vlade za gospodarski oporavak i razvitak, uz model A i sudjelovanje države u sufinanciranju kredita, u modelu B predviđaju jamstveni fond u kojem država sudjeluje u pokriću dijela rizika kreditnih plasmana banaka.

Prve aukcije za te jamstvene kvote najavljena je za desetak dana.



Hina