Info servis

Savjetovanje o mogućnostima poslovanja na tržištu Švedske

27/01/2009

Švedsko tržište vrlo je zanimljivo za hrvatske tvrtke koje šanse za poslove imaju u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, drvoprerađivačke i tekstilne industrije te strojarstva i brodogradnje, istaknuto je na današnjem savjetovanju pod nazivom "Mogućnosti poslovanja na švedskom tržištu" koje je organizirala Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU).

Direktor Sektora za podršku izvoznicima APIU-a Mate Zmijarević naglasio je kako postoje velike mogućnosti hrvatskih kompanija za poslovanje na švedskom tržištu, jer je riječ o visoko razvijenoj zemlji te jednom od najrazvijenih gospodarstava Europske unije.

Od sektora koji bi imali najviše šanse na švedskom tržištu izdvojio je brodogradnju, elektro industriju, industriju namještaja te tekstilnu industrija.

Direktorica izvoza Varteksa Marijana Majdak istaknula je kako ta tvrtka zadnjih nekoliko godina bilježi izvoz na švedsko tržište te kako je kvaliteta jedna od najznačajnijih referenci za opstanak na tržištu.

Od zapreka koje postoje izdvojila je to što Hrvatska još nije članica Europske unije pa imaju veće zapreke glede plaćanja poreznih taksi, odnosno carina zbog čega proboj na to tržište nije onakav kakav bi željeli.

Što se konkurencije tiče Majdak je istaknula kako su kvaliteta i cijena najznačajnije u borbi s konkurencijom.

Na savjetovanju je istaknuto da je za uspješan nastup na švedskom tržištu potrebno dugoročno planiranje koje podrazumijeva poznavanje švedske poslovne kulture i trgovačko-poslovne prakse. Prije dogovora o poslovnoj suradnji švedski će partneri tražiti informacije o proizvodnim kapacitetima i financijskim mogućnostima izvozne tvrtke te će ispitati sustav kontrole kvalitete, zaštite okoliša i sposobnosti razvitka odnosno prilagodbe proizvoda.

Stoga se izvoznicima savjetuje da istražuju i postavljaju slična pitanja svom potencijalnom poslovnom partneru.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), hrvatski je izvoz u Švedsku u 2007. iznosio 147 milijuna američkih dolara, dok je iz Švedske uvezeno roba za 264 milijuna dolara.



Hina