Info servis

Inozemni dug na kraju ožujka 34,4 milijarde eura

29/05/2008

Hrvatski bruto inozemni dug na kraju ožujka ove godine iznosio je 34,36 milijardi eura, a tijekom prva tri mjeseca 2008. porastao je za 960 milijuna eura ili za 2,9 posto.

Pritom je inozemni dug poslovnih banaka povećan za 556 milijuna eura, ostalih domaćih sektora odnosno poduzeća za 389 milijuna eura, dug s osnova izravnih ulaganja porastao je za 142 milijuna eura, dok je istodobno država smanjila svoje zaduženje prema inozemstvu za 127 milijuna eura, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke.

Proizlazi da su na rast vanjskog duga u prvom ovogodišnjem tromjesečju, u odnosu na kraj prošle godine, najviše utjecale poslovne banke.

Uz to, rastu duga i nadalje su snažno pridonosila trgovačka društva premda je njihovo zaduživanje znatno usporeno u odnosu na prvo tromjesečje 2007.

Istodobno se inozemni dug države nastavio smanjivati.

U prvom tromjesečju 2008. poslovne su banke povećale svoje inozemne obveze za 0,6 milijardi eura, pa je njihov inozemni dug na kraju ožujka iznosio 9,4 milijardi eura, što je udio od 27,4 posto u ukupnom vanjskom dugu Hrvatske, prema 26,6 posto na kraju ožujka prošle godine.

Rast inozemnog zaduživanja banaka u siječnju i veljači ponajviše je bio pod utjecajem sezonskih činitelja, a u ožujku se njihov inozemni dug smanjio, djelomice potaknut i priljevima inozemnih sredstava s osnove dokapitalizacija pojedinih banaka, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Dodaju da su takva kretanja bila najizrazitija kod inozemnih obveza s osnove gotovine i depozita, što se uglavnom može objasniti pretvaranjem depozita inozemnih banaka majki u vlasničke udjele u domaćim bankama.

Inozemni dug ostalih domaćih sektora u prva tri mjeseca 2008. povećao se za 0,4 milijarde eura te je na kraju ožujka iznosio 14,2 milijarde eura.

Iz HNB-a pritom navode da je rast duga ostalih domaćih sektora bio gotovo upola sporiji nego u istom razdoblju 2007. godine, što je dovelo do zaustavljanja rasta udjela duga tih sektora u ukupnome inozemnom dugu na razini s kraja 2007. od 41,2 posto.

Među pojedinim grupacijama trgovačkih društava najznačajnije usporavanje rasta ostvareno je kod duga ostalih (većinski privatnih) te mješovitih trgovačkih društava.

Inozemni dug s osnove izravnih dužničkih ulaganja u prva tri mjeseca 2008. također je rastao nešto sporije nego u istom razdoblju prošle godine. S povećanjem od 0,1 milijarde eura izravna dužnička ulaganja na kraju ožujka iznosila su ukupno 4,2 milijarde eura, a njihov je udio u ukupnom dugu 12,1 posto.

Za razliku od ostalih sektora, dug države u prva se tri mjeseca 2008. u odnosu na kraj prošle godine smanjio za 0,1 milijardu eura tako da je na kraju ožujka iznosio 6,6 milijardi eura.

Padu vanjskog duga države najviše su pridonijele redovite otplate obveza središnje države prema Londonskom i Pariškom klubu.

Udio vanjskog duga države u ukupnom inozemnom zaduženju Hrvatske smanjio se sa 20,1 posto na kraju prošle godine na 19,2 posto na koncu ožujka ove godine.



Hina