Info servis

Rohatinski: HNB nastavlja s dosadašnjom monetarnom politikom

08/05/2008

Hrvatska narodna banka nema realnu alternativu i zato će nastaviti s vođenjem dosadašnjeg tipa monetarne politike dokle god to bude potrebno i moguće, pri čemu će pozorno pratiti zbivanja u svijetu i po potrebi prilagođavati intenzitet pojedinih mjera, kazao je danas u Opatiji na početku znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište guverner HNB-a Željko Rohatinski.

Upozorio je da najnovije procjene i prognoze pokazuju da je aktualna financijska kriza u svijetu, praćena ubrzanjem inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta, znatno dublja i dugoročnija nego što se ranije pretpostavljalo, ta ukazao na mogući neizravni utjecaj tih kretanja posebno za zemlje s visokim deficitom platne bilance i inozemnim dugom.

Kroz sadašnje razdoblje globalnih turbulencija hrvatska ekonomija prolazi uz relativno male žrtve, međutim, sve upućuje na potrebu još većeg opreza, rekao je napominjući kako su visok deficit platne bilance i inozemni dug indikatori naše trajne ranjivosti na promjene i poremećaje u globalnim financijskim tokovima.

Napomenuo je kako su u tom smislu za nas posebno značajna tri aspekta problema.

Prvo, u uvjetima predviđenog usporavanje ekonomskog rasta u "starim" članicama EU neće biti lako održati dinamiku realnog rasta ukupnog izvoza roba i usluga i time pridonijeti rastu BDP-a.

Drugo, visoka razina cijena energenata, poljoprivrednih proizvoda i nekih drugih sirovina na svjetskom tržištu povećava izdatke za uvoz što ostavlja relativno mali prostor za smanjenje deficita platne bilance koji je u 2007. iznosio 3,2 milijarde eura, odnosno 8,7 posto BDP-a.

Kao treći aspekt izdvojio je vanjsko zaduženje, činjenicu da u 2008. godini dospijeva na naplatu glavnica inozemnog duga od 7 milijardi eura i još 1,4 milijarde eura kamata, pa se ukupne potrebe za inozemnim kreditima procjenjuju na oko 10,7 milijardi eura.

"Upravo na tom području prijeti i potencijalno najveća opasnost ako bi se financijska kriza u svijetu značajnije odrazila na uvjete kreditiranja, odnosno u ekstremnom slučaju na neto povlačenje kapitala iz zemlje", upozorio je Rohatinski i poručio da bi u tom slučaju HNB intervenirao svim raspoloživim sredstvima održavajući eksternu likvidnost i sprječavajući "credit crunch" u zemlji.

Hipotetski, naveo je, bude li to neophodno, HNB može spustiti stopu obvezne pričuve sa 17 posto na 2 posto, ukinuti graničnu obveznu pričuvu te zahtjeve u pogledu minimalno potrebnih deviznih potraživanja. To bi na razini sustava povećalo likvidnost za 7,6 milijardi eura i 30,3 milijardi kuna, što je uz neto devizne pričuve HNB-a u ukupnosti sasvim dostatna garancija da sustav može izdržati jednokratni eksterni udar i nastaviti relativno normalno poslovati. Posebno u uvjetima stabilnog tečaja.

Iako za sada nema indicija o potrebi poduzimanja tako radikalnih mjera na širokoj osnovi, ne isključuje se mogućnost njihovog parcijalnog korištenja radi ublažavanja pojedinih problema, kazao je Rohatinski.

Tako je npr. Državnim proračunom predviđeno u ovoj godini izdavanje obveznica na inozemnom tržištu u iznosu od 750 milijuna eura, što se, s obzirom na iznos, može pokazati kao rizična operacija. Zato je HNB spremna da za potrebe supstitucije tog inozemnog zaduživanja države zaduživanjem kod domaćih banaka spusti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa sadašnjih 32 posto na 29 posto. Dodao je kako je logično očekivati da će Vlada s posebnom pozornošću upravljati proračunskim deficitom i, u zavisnosti od inflacijom ubrzanog rasta nominalnih prihoda, razmotriti mogućnosti njegovog dodatnog smanjenja u 2008.

Osim u ovom elementu, cjelina monetarnih kretanja na početku godine odvija se u skladu s predviđanjima.

Nominalni tečaj čvrsto stagnira u uskom rasponu od 7,25 do 7,28 kuna za euro i uz ograničavanje rasta plasmana banaka predstavlja osnovno sidro i način antiinflacijskog djelovanja monetarne politike, kazao je.

Očekuje da će se osnovni parametri monetarnih tokova iz prvog tromjesečja održati i u cijeloj 2008. godini, dok bi, uz supstituciju inozemnog domaćim zaduživanjem države, ukupan inozemni dug mogao u ovoj godini porasti za oko 3 milijarde eura ili za oko 9 posto.

U ukupnosti to će biti dostatno za financiranje realnog rasta BDP-a od oko 4,5 posto, uz prosječnu stopu inflacije od 5,5 do 6 posto, ali i uz i dalje visok deficit platne bilance od oko 8,5 posto BDP-a.

Hina