Info servis

Monetarna politika u BiH neće se mijenjati

Monetarnu politiku u Bosni i Hercegovini ne treba mijenjati, jer je ona u proteklim godinama osigurala stabilnost domaće valute i stvorila neke od bitnih pretpostavki za ukupne gospodarske reforme, zaključak je rasprave na okruglom stolu o monetarnoj politici što ga je ovog tjedna u Sarajevu organizirala Centralna banka BiH.

Novozelandski bankovni stručnjak Peter Nicholl, koji već četvrtu godinu obnaša dužnost guvernera Centralne banke BiH, istaknuo je kako je niska inflacija koju određuje stabilnost domaće valute konvertibilne marke (KM) od iznimnog značaja za zemlje poput BiH, jer izravno ohrabruje inozemne investitore. "To je pozitivno za sam razvitak i smanjenje siromaštva jer ohrabruje investiranje, a cilj investiranja upravo je smanjenje siromaštva", kazao je Nicholl.

Centralna banka BiH od svog utemeljenja nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma djeluje na načelima valutnog odbora (Currency Board) s prvenstvenom zadaćom štititi domaću valutu tako što će osigurati da njena emisija bude u cijelosti "pokrivena" stvarnim rezervama u čvrstoj valuti.

Domaći i inozemni monetarni stručnjaci suglasni su međutim kako ovlasti Centralne banke BiH treba proširiti i omogućiti joj da funkcionira kao i sve slične institucije u drugim zemljama.

Za sada su u optjecaju prijedlozi da se Centralnoj banci omogući emitiranje vrijednosnih papira koje bi kupovale poslovne banke i tako omogućilo da značajan iznos novca koji se sada drži u inozemstvu ostane u optjecaju u BiH.

Drugi je prijedlog da se Centralnoj banci da mogućnost nadzora nad cjelokupnim bankarskim sektorom u BiH i da se tako prekine apsurdna praksa postojanja dva bankarska sustava potpuno odvojena entitetskim granicama.

I jednom i drugom prijedlogu do sada su se otvoreno protivile vlasti u Republici Srpskoj.

Konvertibilnost bosanskohercegovačke marke svakako je najvažnije postignuće Centralne banke BiH koja u svakom trenutku osigurava i njenu stabilnost na deviznim burzama i ujedno održava inflaciju na nultoj razini.

Guverner Centralne banke BiH oštro se protivi zagovarateljima teorije kako stanovita razina inflacija - ukoliko bi se držala pod nadzorom - može potaknuti veću konkurentnost domaće proizvodnje na inozemnim tržištima.

Jedan od njih je i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dr. Dragoljub Stojanov koji je, sudjelujući u raspravi o monetarnoj politici u BiH, kazao kako monetarna stabilnost u određenom trenutku veoma lako može postati zaprekom za izvoz. Takva situacija mogla bi posebice biti izražena kada BiH postane članicom Europske unije a euro bude domaća valuta.

"I jedno i drugo mogli bi postati zaprekom za izvoz a time i za gospodarski razvitak. Iskustva Argentine, Hong Konga, Estonije, Litvanije i nekih drugih zemalja pokazuju da currency board u tranzicijskim zemljama nije obećano rješenje", kazao je Stojanov.

On se pri tom posebice poziva na iskustva Slovenije koja ukazuju da se i uz inflaciju od 20-ak posto može osigurati puno brži razvitak.

Guverner Nicholl drži međutim kako je upravo stabilnost domaće valute odnosno njena vezanost uz tečaj eura omogućila da BiH 75 posto svog izvoza plasira u zemlje koje također imaju stabilni tečaj valute.

"Siromašni najviše pate u zemlji u kojoj postoji inflacija. Bogati će se uvijek nekako snaći ili čak iskoristiti inflaciju dok će siromašni postajati još siromašniji", kazao je Nicholl. Upravo borba protiv siromaštva postaje prioritetom za vlasti u BiH ali i za međunarodnu zajednicu.

Uz prosječnu plaću od oko 400 KM i stopu nezaposlenosti koja, prema službenim statistikama, premašuje 40 posto ukupnog broja stanovništva, BiH je uz Albaniju među najsiromašnijim zemljama ovog dijela Europe.

Guverner Nicholl ističe kako se takvo stanje neće moći promijeniti bez inozemnih ulaganja, no stabilnost domaće valute i bankarskog sektora nisu dostatni kako bi novac počeo pristizati u BiH.

"U ovoj zemlji je klima za inozemne investicije još uvijek stravična", kazao je Nicholl pozvavši domaće političare da prestanu izmišljati strategije i konačno počnu povlačiti konkretne poteze koji će dovesti inozemne investitore.

Hina