Info servis

Javna poduzeća: rezultati u 2001. bolji, investicije ispod plana

18/06/2002

Tvrtke u državnom ili pretežito državnom vlasništvu u prošloj su godini ostvarile bolje poslovne rezultate nego li godinu ranije, ostvarivši ukupno oko 253 milijuna dobiti prije oporezivanja, ali je primjerice dobit Hrvatskog telekoma prepolovljena, a investicije svih javnih poduzeća u prošloj godini bile manje od planiranih.

O poslovanju 21 trgovačkog društva u državnom ili pretežito državnom vlasništvu sutra će na posebnoj tematskoj sjednici raspravljati i hrvatska Vlada. Pred Vladom će se tako naći podatci o ukupnim prihodima i rashodima, poslovnim prihodima i rashodima (od osnovne djelatnosti, odnosno bez financijskih i izvanrednih prihoda i rashoda), o broju zaposlenih, plaćama i investicijama, a Vlada bi trebala ocijeniti i proces restrukturiranja te rad uprava i nadzornih odbora tih tvrtki.

Prema materijalima koji će se naći pred Vladom, javna poduzeća i HT u prošloj su godini ostvarili ukupni prihod od oko 46,4 milijarde kuna, što je 12 posto više nego li godinu prije, dok su rashodi s iznosom od ukupno 46,2 milijarde kuna porasli 9 posto.

Dobit tih tvrtki prije oporezivanja iznosila je u prošloj godini oko 253 milijuna kuna, dok su godinu ranije završili s ukupnim gubitkom od 856 milijuna kuna.

Najveću poboljšanje poslovanja zabilježeno je kod Ine, koja je prošlu godinu završila s dobiti od 720 milijuna kuna, dok je godinu ranije zabilježila gubitak od 428 milijuna kuna. Bolji poslovni rezultati Ine u prošloj godini rezultat su i primjene formule za izračun cijene naftnih derivata, a prema prijedlogu zaključaka koji će se naći pred Vladom, nove tarife uskoro treba očekivati i za plin i za struju.

Nakon Ine, najvišu dobit ostvario je HT, ali dobit od 513 milijuna kuna upola je manja nego li 2000. (kada je iznosila 1,1 milijardu kuna). Takav veliki pad dobiti HT-a objašnjava se promjenom načina obračuna, odnosno usklađivanjem izračuna s metodologijom Deutsche Telekoma, od prošle godine većinskog vlasnika HT-a.

Promatraju li se ukupno javna poduzeća, prosječna je plaća u njima u prošloj godini bila 3.951 kunu, što je 2,3 posto više nego li godinu prije. Tako je rast plaća usporen u odnosu na ranije godine (npr. plaće su u 2000. u odnosu na 1999. porasle 14 posto), ali u Vladi, kako se doznaje, time nisu u potpunosti zadovoljni s obzirom na prošlogodišnju odluku o potrebi zaustavljanja rasta plaća.

Nezadovoljstvo Vlade vjerojatno će izazvati i činjenica o podbačaju gotovo svih javnih poduzeća u izvršenju zacrtanih investicijskih planova. Prošle je godine, naime, bilo isticano da će javna poduzeća biti nosilac investicijskog ciklusa i bilo je planirano da ta poduzeća investiraju ukupno 10,7 milijardi kuna. No, podatci govore da su državne tvrtke prošle godine investirale ukupno 7,5 milijardi kuna, što je tek oko 70 posto planiranog.

Među prijedlozima zaključaka koji će se sutra naći pred Vladom bit će i prijedlog da se Autocesti Zagreb-Rijeka odobri državno jamstvo za zaduženje od 60 milijuna eura na domaćem tržištu, dok bi se oko 115 milijuna eura starih kreditnih obveza te tvrtke, dobivenih također uz državno jamstvo, od iduće godine preuzelo kao javni dug, odnosno te bi obveze preuzeo državni proračun.

Novu upravu Astre Internationala Vlada će, kako se očekuje, zadužiti da u roku dva mjeseca predloži program izlaska tvrtke iz krize ne isključujući i mogućnost stečaja.

Hina