Info servis
Hrvatska napredovala za 13 mjesta na ljestvici konkurentnosti
27/09/2006
Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu prema globalnom indeksu konkurentnosti napredovala za 13 mjesta, zauzevši 51. mjesto od 125 zemalja na listi globalne konkurentnosti, rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Darko Marinac na današnjem predstavljanju ovogodišnjeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti.
Vijeće smatra da je skok ostvaren protekle godine rezultat napora Vlade i drugih institucija usmjerenih na reformska područja, primjerice na obrazovanje, rekao je Marinac. Prema njegovom mišljenju, Vlada, bez obzira na predstojeće predizborno razdoblje, mora nastaviti s reformama.
Postignutim pomakom, sa prošlogodišnjeg 64. na 51. mjesto, Hrvatska se približila tranzicijskim zemljama - Slovačkoj na 37., Mađarskoj na 41. i Poljskoj na 48. mjestu, dok su niže rangirani kandidati za ulazak u EU - Rumunjska (68.) i Bugarska (72.).
Indeks globalne konkurentnosti izrađuje Svjetski gospodarski forum, a njime je ove godine obuhvaćeno 125 zemalja. Hrvatska je uključena peti put zaredom.
Prema indeksu poslovne konkurentnosti, koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, Hrvatska se s prošlogodišnjeg 65. mjesta popela na 56. mjesto od 121 zemlje, zabilježivši napredak od devet mjesta.
Od devet "stupova" konkurentnosti, Hrvatska je najbolje plasirana po kriteriju 'Visoko obrazovanje i trening' (na 44. mjesto), 'Inovacije' (45.) i 'Tehnološka spremnost' (47.).
Ispod prosjeka smo rangirani u područjima 'Makroekonomija' (na 73. mjesto), 'Efikasnost tržišta' (68.), 'Zdravlje i primarno obrazovanje' (67.) te 'Institucije' (66.)
Na detaljnoj tablici konkurentskih prednosti i slabosti za Hrvatsku među najbolje plasiranim ističu se 21. mjesto po štednji u postotku BDP-a, 31. mjesto po kvaliteti matematičkog i znanstvenog obrazovanja, 30. mjesto po broju telefonskih priključaka po stanovniku, 32. mjesto po iskorištenosti patenata te 37. mjesto po broju osobnih računala po stanovniku.
Kao naše najslabije pozicije ističu se subvencije za poljoprivredu (gdje smo na 110. mjestu), proračunski deficit (103. mjesto) te strana ulaganja i transfer tehnologije (106. mjesto).
Rezultati ankete provedene među gospodarstvenicima upućuju na slabosti kvalitete institucija, pa tako među tri najveća problema menadžeri navode neefikasnost javne uprave, korupciju i visoka porezna opterećenja.
Najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo, prema izvještaju Svjetskog gospodarskog foruma, ima Švicarska. Na drugom mjestu je Finska, a treća je Švedska.
Među prvih deset još su Danska, Singapur, SAD, Japan, Njemačka, Nizozemska i Velika Britanija. Najveći pad bilježi SAD, koji je s prvog pao na šesto mjesto.
Hina
- DZS: BDP u drugom tromjesečju realno pao za 2,5 posto 30/09/2010
- Zbog brodogradilišta bi moglo doći do privremenog smanjenja izvoza 30/09/2010
- Atlantic Grupa od Badela 1862 preuzima Kalničke vode za 82 milijuna kuna 30/09/2010
- DZS: realan rast maloprodaje u kolovozu za 3,9 posto 30/09/2010
- Kosor: izvoz u osam mjeseci porastao za 13,4 posto 30/09/2010
- Neočekivani pad japanske industrijske proizvodnje u kolovozu 30/09/2010
- DZS: nastavljen pad zaliha u industriji 30/09/2010
- Ekonomska efikasnost gradova: najbolji Novigrad, Rovinj, Dubrovnik, Zadar 29/09/2010
- Sindikat metalaca poslao socijalni sporazum na reviziju potencijalnom kupcu 3. maja 29/09/2010
- Porsche ostvario rekordne prihode zahvaljujući kineskom tržištu 29/09/2010