Info servis

Što koči poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj?

11/06/2002

Niska razina izdvajanja za obrazovanje, visoka porezna opterećenja, neefikasno tržište rada, ograničena financijska sredstva za podržavanje početnih "start up" projekata te nerazvijena profesionalna infrastruktura podrške, samo su neki od razloga koji Hrvatsku svrstavaju u red zemalja sa vrlo niskom razinom ukupnih poduzetničkih aktivnosti.

Pokazuju to prijevremeni rezultati istraživanja Centra za politiku razvoja malih poduzeća (CEPOR), koje je na 2. međunarodnoj konferenciji o malom gospodarstvu održanoj prošlog tjedna u Šibeniku predstavila direktorica CEPOR-a Slavica Singer.

Istraživanje CEPOR-a dio je projekta Global Entrepreneurship Monitor (GAM), kojeg zajednički vodi tim stručnjaka London Business School i američkog Babson koledža. Hrvatska se u projekt uključila ove godine, a konačni rezultati istraživanja koristit će se za usporedbu s ostalih 37 zemalja uključenih u projekt te kao budući generator političkih i gospodarskih promjena, a radi poboljšanja stanja.

Dosadašnja istraživanja u okviru GEM projekta upućuju na oprez u tvrdnjama o Hrvatskoj kao poduzetničkoj zemlji. Naime, mnogo je "crnih točaka" koje onemogućavaju ostvarivanje visoke razine poduzetničkog djelovanja, kazala je Singer. Primjerice, GEM model razlikuje poduzetničku aktivnost nastalu zbog prisile te onu koja je rezultat prepoznavanja poslovnih prilika.

Zemlje koje su prema dosadašnjim istraživanjima imale najveću proporciju poduzetnika koji su to postali iz prisile (npr. gubitak posla) ujedno su bile i najmanje razvijene zemlje. Takav je slučaj i Hrvatska u kojoj su istraživanja provedena 1997. i 2000. godine na uzorcima vlasnika malih i srednjih poduzeća pokazala kako se u 83 posto slučajeva radi o poduzetnicima koji su prvi u svojim obiteljima pokrenuli vlastiti posao i to iz razloga ostanka bez posla, najviše u procesu privatizacije.

To je, istaknula je Singer, izuzetno važan pokazatelj, jer prema rezultatima dosadašnjih istraživanja GEM projekta, oni koji su postali poduzetnici iz prisile imaju manja očekivanja od onih koji su to postali zbog uočavanja poslovne prilike (mjereno očekivanjima o razvoju vlastita poduzeća i rastom broja zaposlenih).

Veliki problem u Hrvatskoj je i obrazovanje, jer obrazovanje iz poduzetništva gotovo da i ne postoji, kazala je Singer. Naime, kod nas još uvijek vrijedi pravilo da se "poduzetnikom postaje rođenjem, a ne učenjem".

Također, Hrvatska je zemlja sa visokom stopom poreznih opterećenja, što je svrstava u zemlje sa niskim indeksom poduzetničkih aktivnosti. Naime, zemlje koje imaju viši indeks poduzetničke aktivnosti imaju niži prihod od poreza mjereno kao postotak od društvenog proizvoda (21 posto), dok su zemlje s niskim indeksom poduzetničke aktivnosti imale najviše prihode upravo od poreza (39 posto).

Cjeloviti rezultati GEM projekta i usporedba s ostalim zemljama sudionicima projekta biti će prezentirani u prosincu ove godine, nakon čega će se pokušati utvrditi sve aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se eliminirala postojeća ograničenja poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, kazala je Singer.

Hina