Info servis

Direktori i novinari u Hrvatskoj - relativno visoko nepovjerenje

Samo 12,5 posto hrvatskih gospodarskih novinara smatra da tvrtke u Hrvatskoj dobro komuniciraju, direktori tvrtki istodobno smatraju da 26,7 posto novinara nema dovoljno znanja za objektivno pisanje, a podatak da 20,6 posto hrvatskih direktora ne želi proslijeđivati informacije jer ne želi komunicirati s određenim novinarom i medijem, odnosno da čak 26,9 posto novinara smatra to isto, ukazuje na relativno visoko međusobno nepovjerenje.

Pokazalo je to istraživanje o komuniciranju među direktorima i novinarima u Hrvatskoj koje je provela SPEM komunikacijska skupina, na uzorku 40 novinara i 150 direktora.

I dok s jedne strane 43,3 posto direktora smatra da su novinari pristrani, a njih 26,7 posto je mišljenja da su novinari ponekad pristrani, a ponekad ne, novinari pak, njih 65 posto ističe da moraju samonicijativno od tvrtki tražiti dodatne informacije.

Čak 65 posto novinara tvrdi da od tvrtki ne dobivaju sve informacije koje žele, dok direktori, njih 44,7 posto to i potvrđuje.

Gotovo polovica direktora, 48,5 posto, ne proslijeđuje novinarima informacije kada se radi o poslovnoj tajni, dok njih 22,1 posto potvrđuje da to ne čine ako bi to zahtjevalo previše vremena. Kao najčešće uzroke za neposredovanje željenih informacija tvrtke navode poslovne tajne, nepovezanost s poslovanjem tvrtke ili nepostojanje interesa tvrtki da neka tema dođe u javnost. Novinari pak manje-više dijele u postotcima slične stavove kad je riječ o kontaktima s tvrtkama.

Više od polovice direktora drži da novinari redovno preuzimaju priopćenja koja šalju, 22,7 posto da to čini povremeno, dok ih 16 posto smatra da novinari ne preuzimaju njihova priopćenja.

Direktorica SPEM Komunikacijske skupine Zagreb Ksenija Oletić drži da podaci iz istraživanja pokazuju kako postoji mnogo otvorenog prostora za poboljšanje međusobne suradnje između tvrtki i medija.

Istraživanje je telefonski provedeno od 10. do 13. travnja. Uz 150 hrvatskih direktora tvrtki sa više od 100 zaposlenih, te 40 gospodarskih novinara, slično je istraživanje s istim uzorkom provedeno i u Sloveniji.



Hina