Info servis

Svjetska banka: rješenja za povećanje zaposlenosti su izvan tržišta rada

15/11/2005

Povećavanje mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj ovisi o mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta, a rješenja za to nalaze se izvan regulacije tržišta rada, u ukidanju prepreka za otvaranje novih tvrtki i razvoj poslovanja postojećih.

Rekao je to rukovoditelj sektora Ekonomskog odjela za razvoj ljudskih resursa za Europu i središnju Aziju u Svjetskoj banci Arup Banerji, predstavljajući danas izvještaj Svjetske banke 'Povećanje mogućnosti zapošljavanja u istočnoj Europi i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza'.

Taj zaključak Banerji temelji na istraživanju stavova gospodarstvenika u Hrvatskoj provedenom 2002. godine u okviru izrade tog izvještaja, o tome što oni ocjenjuju najvećim preprekama u razvoju svoga poslovanja, otvaranju novih tvrtki i zapošljavanju novih radnika, pri čemu radno zakonodavstvo nije ocijenjeno važnijom preprekom.

Neizvjesnost u pogledu stava političkih elita prema poslovanju, visoke porezne stope (posebno porezni na plaće), sporost pravosuđa i nedostupnost kredita, tada su po Banerjievim riječima hrvatski gospodarstvenici ocijenili važnijima od radnog zakonodavstva.

Zato bi se, kako je rekao, Hrvatska u pokušajima stvaranja uvjeta za smanjivanje nezaposlenosti, trebala koncentrirati na rješavanje tih problema.

To bi po njegovim riječima omogućilo tvrtkama da napuste praksu defanzivnog restrukturiranja koje u osnovi znači smanjivanje broja zaposlenih radi rezanja troškova i pristupe strateškom restrukturiranju kod kojeg nakon smanjivanja broja zaposlenih dolazi do redefinicije poslovne politike tvrtke i ponovnog povećanja broja namještenika.

U zemljama sa značajnim porastom broja radnih mjesta, puno je primjera strateškog restrukturiranja, kaže Banerji, a studija Svjetske banke pokazala je da se ono provodi uglavnom u tvrtkama u koje je nakon privatizacije došao strani menadžment.

Iako radno zakonodavstvo u Hrvatskoj nije ocijenjeno najvažnijom preprekom za razvoj poslovanja, Banerji ipak preporučuje stvaranje prilagodljivog tržišta rada sa malim, ali primjenjivim setom zakona.

U stupnju primjene radnog zakonodavstva, kaže Banerji, možda se može objasniti razlika u stavovima hrvatskih gospodarstvenika i gospodarstvenika u zemljama EU 15 i EU 10, koji procjenjuju da radno zakonodavstvo ima velik utjecaj na njihovo poslovanje.

U tim zemljama, kaže Banerji, tržište rada nije preregulirano, zakoni nisu opsežni, pa je njihova primjena olakšana, dok je u zemljama s opsežnim radnim zakonodavstvom, kao što je Hrvatska, zaštita radnika često samo papirnata i nema većih učinaka na poslovanje poduzeća.



Hina