Info servis

HUP: cijena pšenice treba biti kao u zemljama okruženja

07/07/2005

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) mišljenja je kako je otkupna cijena pšenice od jedne kune ili više, koliko traže seljaci, previsoka, odnosno drže kako cijena pšenice mora biti kao u zemljama u okruženju (70-80 lipa).

Kazao je to direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a Stipan Bilić na današnjoj konferenciji za novinare. Ocijenio je da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nikad do sada nije pokušalo, po europskom uzoru utvrditi norme za našu zemlju o troškovima u proizvodnji pšenice (i drugih proizvoda) i uz te utroške utvrditi proizvodnju po hektaru. To dovodi do toga da se svake godine problem cijene pšenice rješava politički, a ne ekonomski, smatra Bilić.

U utvrđivanju cijena ne koriste se ekonomski argumenti već politikantske lamentacije, kazao je Bilić te dodao kako u razgovorima oko cijene pšenice zadnji dana Udruga nije sudjelovala, tj. nisu bili pozvani od strane Ministarstva, već su informacije saznavali iz tiska.

U proizvodnji pšenice, ni u Hrvatskoj ni u Europskoj uniji, izravna ulaganja (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i gorivo), ne prelaze 300 eura po hektaru, pa su neshvatljivi zahtjevi za cijenom pšenice od 1,1 kune za kilogram, smatraju u HUP-u. Tvrde da bi u tom slučaju s premijom od 1.650 kuna i prinosom od 4 tone po hektaru proizvođači imali otkupnu cijenu od 200 eura po toni, što bi bila, kako kažu, najskuplja pšenica na svijetu.

Bilić drži kako to nije dobro za poljoprivredu jer je cijena pšenice bazna cijena za formiranje cijena svih ostalih primarnih proizvoda.

Bilić je iznio podatak da ako bi cijena za domaće proizvođače bila 1,1 kn/kg uz poticaj od 1650 kn/ha, proizvođač koji proizvodi 2 t/ha ima prihod od 1,9 kn/kg, a onaj proizvođač koji proizvodi 6 t/ha ima prihod od 1,3 kn/kg.

Stoga Bilić pita je li logično da se bolje plaća proizvodnja lošijih proizvođača, a da bolji proizvođači imaju manje jedinične cijene.

Dodao je kako se država jednom godišnje počne petljati u cijene bez stvarne računice, a za to nema uporište. Naime, Vlada još uvijek nije donijela uredbu o tržnim redovima, što je trebalo učiniti prije sjetve.

HUP drži kako cijena za pšenicu ne bi trebala biti veća od cijena u okruženju i to zato da ne bi naši finalni proizvodi na tržištu bili veći od onih u susjednim zemljama, jer će u tom slučaju doći do uvoza.

Predsjednik Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a Mirko Novosel istaknuo je kako se cijena mora određivati na tržnoj osnovi, tj. na bazi ponude i potražnje.

Ukoliko pšenica bude preskupa doći će do uvoza, kazao je te dodao da se već sada procjenjuje kako će ove godine tržni višak pšenice u jugoistočnoj Europi biti 25 milijuna tona.

Direktor Mlinara Dragutin Barišić također je podsjetio kako pšenica nije politički proizvod i to treba shvatiti. Dodao je kako je kod nas cijena pšenice 30 do 40 posto viša nego u Europi te kako kod nas treba doći do ozbiljnosti u proizvodnji pšenice, odnosno ne bi je svatko trebao proizvoditi.

Hina