Info servis

Hrvatska - zabrinjavajući pad konkurentnosti

04/07/2005

Hrvatska je u dvije godine zabilježila zabrinjavajući pad konkurentnosti, tako da su je pretekle sve zemlje članice EU, te djelomično i kandidati za ulazak - Bugarska i Rumunjska, istaknuo je danas predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Darko Marinac predstavljajući Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004.

To je drugo redovito izvješće koje se temelji na statističkim podatcima za 2003. i 2004., te podacima iz Globalnog izvješća o konkurentnosti 2004.-2005. predstavljenom u listopadu prošle godine.

Hrvatska se po globalnom indeksu konkurentnosti nalazi na 79 mjestu od 104 zemlje, i stoji lošije od Bugarske i Rumunjske. Prema indeksu konkurentnosti rasta Hrvatska je sa 53. mjesta u 2003. pala na 61. mjesto, a prema indeksu poslovne konkurentnosti sa 62. mjesta pala je na 67. mjesto.

Prema Izvješću koje Vijeće donosi konsenzusom, Hrvatska je od 2002. po različitim pokazateljima konkurentnosti pala 2 do 21 mjesta, a najveći je pad u neproduktivnosti javnih izdataka.

Razlozi njihove neproduktivnosti su i u velikom udjelu državnih potpora, čak šest puta većem nego u EU 15, kazao je Marinac, poručujući da državne potpore ne smiju biti vertikalne već horizontalne.

Značajniji su uzroci smanjenja konkurentnosti i neučinkovitost javne administracije i pravosuđa, korupciju, spore promjene u poslovnom okruženju.

Marinac je upozorio i na usporavanje rasta BDP-a, na činjenicu da je Hrvatska u zoni umjerene zaduženosti kada se gleda odnos inozemnog duga i izvoza, a visoke zaduženosti po udjelu inozemnog duga u BDP-u, na nisku razinu produktivnosti i visoke nominalne plaće što, kaže, ne znači da imamo visoku kupovnu moć.

Hrvatskoj je, smatra Marinac, potrebna reindustrijalizacija, jer ono što danas proizvodimo nije dovoljno privlačno potrošačima u EU.

"Rastemo, ali ne dovoljno, mijenjamo se, ali ne dovoljno brzo", ocijenio je Marinac, poručujući da Hrvatska želi li stajati na mjestu mora trčati, a želi li napredovati mora trčati brže od drugih.

Potpredsjednik Vlade i član Nacionalnog vijeća Damir Polančec ocjenjuje da podatci iz izvješća ne mogu zadovoljiti, ali i da nema prevelikih razloga za pesimizam.

Kao aktivnosti koje bi trebale doprinijeti da izvješće za 2005. budu puno bolje od prošlogodišnjeg, navodi i pokrenute reforme pravosuđa, te obrazovanja u skladu s Bolonjskim procesom, neprestano usklađivanje državne uprave sa EU.

Ističe da se među socijalnim partnerima očekuje rasprava o zdravstvenoj reformi koja bi u tri godine dovela do toga da zdravstveni sustav ne ovisi o proračunu, da se priprema mirovinska reforma koja neće ići na uštrb najugroženijih skupina.

Najavio je i restrukturiranje HŽ-a, najprije privatizaciju povezanih društava, a potom i reorganizaciju HŽ-a na HŽ prijevoz i HŽ infrastrukturu.

Vjeruje da bi do kraja ove godine trebao biti riješen još jedan od "vrućih krompira", šibenski TLM, gdje bi se također privatizirala društva koja nisu core business, a do kraja 2005. pronašao i respektibilan strateški partner za osnovnu djelatnost TLM-a.

Uspiju li se zdravstvena i mirovinska reforma, restrukturiranje HŽ-a, industrije aluminija i željezara, odraditi u drugoj polovici ove godine, sljedećih godina veliki iznosi sredstava ne bi trebali istjecati iz proračuna za subvencioniranje tih sustava i subjekata, kazao je Polančec, koji smatra da će se pozitivni efekti tih poteza vidjeti u 2006., nešto manje u ovoj godini.

Razmišlja se i o novim modelima financiranja velikih kapitalnih investicija, a jedno od područja bio bi turizam, najavio je Polančec, ne želeći za sada iznositi nikakve detalje o mogućim modelima.

Hina