Info servis

HNB: inozemni dug krajem ožujka 22,9 milijardi eura

06/06/2005

Hrvatski bruto inozemni dug krajem ožujka iznosio je 22,9 milijardi eura, što je 231,4 milijuna eura više nego krajem prošle godine, a 2,3 milijarde eura više nego krajem ožujka prošle godine, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke.

I dok je država u prva tri mjeseca smanjila svoj inozemni dug za 581,3 milijuna eura i krajem ožujka njen je dug iznosio 6,65 milijardi eura, rastu vanjskog duga najviše su doprinijele banke, a povećan je i dug ostalih domaćih sektora, odnosno poduzeća.

Tako je inozemni dug banaka krajem ožujka premašio osam milijardi eura - iznosio je 8,14 milijardu, što je 489 milijuna eura više nego krajem prošle godine, dok je dug poduzeća, nebankarskih financijskih institucija i stanovništva povećan za 230,5 milijuna eura, na 6,03 milijarde krajem ožujka, a na izravna se ulaganja odnosi 2,08 milijardi eura.

Rast ukupnog inozemnog duga zabilježen je i u travnju i, prema podatcima koje je posljednjih dana u medijima iznio guverner HNB-a Željko Rohatinski, inozemni je dug krajem travnja iznosio 23,3 milijarde eura, što je 577 milijuna eura više nego krajem prošle godine.

I tom rastu najviše su pridonijele banke koje su svoj inozemni dug u prva četiri mjeseca, prema podatcima guvernera, povećale za 513 milijuna eura.

Stoga je središnja banka sredinom svibnja reagirala novim paketom mjera usmjerenim dodatnom ograničavanju inozemnog zaduživanja, a jedna od tih mjera je i povećanje stope granične obvezne pričuve banaka na prirast njihova inozemnog zaduženja, sa 30 na 40 posto.

Na godišnjoj razini, u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine, hrvatski je inozemni dug povećan za 2,3 milijarde eura, ili za 11,2 posto, dominantno pod utjecajem rasta vanjskog zaduženja banaka.

U godinu dana poslovne su banke svoj inozemni dug povećale za 1,5 milijardi eura, ili za 22,7 posto.

Za 18,8 posto, ili za 955,7 milijuna eura, vanjski su dug u godinu dana povećali i ostali domaći sektori, dok je jedino država smanjila svoj ino dug, sa 6,82 milijarde eura krajem ožujka prošle godine, na 6,65 milijardi krajem ožujka ove godine. Država je tako svoj vanjski dug smanjila za 166,3 milijuna eura, ili za 2,4 posto.

Smanjenje vanjskog duga države utjecalo i na daljnje smanjenje njenog udjela u ukupnom vanjskom dugu. Država je, naime, krajem ožujka prošle godine u ukupnom bruto vanjskom dugu imala udio od 33,1 posto, a krajem ožujka ove godine taj je udio pao ispod 30 posto, na 29 posto.

Istodobno raste udio banaka, te nešto blaže i udio poduzeća u ukupnom vanjskom dugu. Udio banaka tako je sa 32,2 posto krajem ožujka prošle godine povećan na 35,5 posto krajem prvog tromjesečja ove godine, dok su poduzeća istodobno svoj udio povećale sa 24,6 na 26,3 posto.

Hina