Info servis

Forum "Europske perspektive Hrvatske": Ekonomski, Hrvatska je spremna za EU

Hrvatska je po ekonomskim kriterijima već trebala biti članica Europske Unije (EU), no da bi to ostvarila treba ispuniti uvjet potpune suradnje s Haaškim sudom, zaključak je tradicionalnog foruma "Europske perspektive Hrvatske" održanog u organizaciji Hrvatsko-britanske poslovne mreže.

Prošlogodišnje proširenje EU-a na istok umanjilo je strahove unutar Unije od integracije tranzicijskih zemalja, što pogoduje i hrvatskim i aspiracijama drugih zemalja regije, ocijenio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.

Te zemlje, rekao je predsjednik Mesić, ne smiju u Uniju unositi terete prošlosti, a zakone moraju provoditi neselektivno. To se odnosi, kaže Mesić, i na pitanje potpune suradnje Hrvatske sa Haaškim sudom, odnosno slučaj generala Ante Gotovine, koji, kako je rekao, ne može zbog svojih zasluga u oslobađanju Hrvatske biti amnestiran od obveze da odgovori na pitanja tribunala o događajima za koje ga se tereti.

Komentirajući rastući euro skepticizam u Hrvatskoj, Mesić je rekao da je on posljedica tranzicijskog zamora Hrvatske te antieuropske propagande koja je uspjela kod dijela građana.

Britanski ambasador u Hrvatskoj Sir John Ramsden dodao je da je kandidatski status Hrvatske za ulazak u EU snažno stimulirao interes britanskih poslovnih ljudi, no kazao je da Hrvatska nije uvijek najpovoljnije mjesto za biznis, u prvom redu zbog snažnih birokratskih prepreka razvoju poslovanja. Dodao je da Hrvatska mora poduzeti korake u smjeru olakšanja poslovanja. To će biti prioritet Velike Britanije i na europskom nivou, kada u srpnju preuzme predsjedanje Unijom.

Upitan ima li istine u mišljenju da Hrvatska neće dobiti zeleno svjetlo za pregovore o punopravnom članstvu u Uniji dok je Britanija predsjedavajuća, odgovorio je da će pregovori započeti čim Hrvatska riješi pitanje potpune suradnje sa Haaškim sudom.

Hrvatska je ekonomski među najrazvijenijim tranzicijskim zemljama, pa je po tome već trebala biti članica Unije, smatra zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Tu tezu argumentirao je podacima po kojima je bruto domaći proizvod (BDP) u Hrvatskoj na razini prosjeka 10 zemalja koje su postale članicama Unije u posljednjem valu proširenja. Isto tako Hrvatska već 13 godina ima najnižu stopu inflacije među tranzicijskim zemljama. Usporen je rast inozemnog duga, povećan izvoz roba u odnosu na uvoz, a deficit tekućeg računa platne bilance, kako procjenjuje, zadržat će ispod 5 posto. Također, kaže, primjetna je i promjena strukture stranih ulaganja, koja su sve više usmjerena u proizvodni sektor malih i srednjih poduzeća.

Vujčić, međutim, kao i drugi sudionici foruma, upozorava na potrebu podizanja kvalitete javne administracije, reforme zdravstvenog sustava, preispitivanje politike subvencioniranja gubitaša posebno u brodogradnji i metalnoj industriji te na potrebu fiskalne konsolidacije. Isto tako, smatra, za Hrvatsku je važno razinu javnog duga zadržati ispod 60 posto njegova udjela u BDP-u kao i što prije postati dio europske monetarne unije.

Euro treba uvesti što prije, kaže Vujčić, jer je Hrvatska već sada dobrano eurizirana. Primjerice, 80 posto depozita u bankama je u eurima čime je bitno smanjen stupanj slobode za samostalnu monetarnu politiku, pa bi Hrvatska relativno jednostavno prošla kroz proces uvođenja eura.

Hina