Info servis

Croinfo: hrvatske tvrtke nedovoljno poznaju upravljanje znanjem

13/05/2005

Hrvatske tvrtke premalo poznaju područje upravljanja znanjem (Knowledge Management), a u samo nekoliko najvećih koriste se prednosti prepoznavanja i upotrebe znanja zaposlenika, ocijenjeno je na petoj konferenciji o upravljanju znanjem u organizaciji Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Razlozi tome su, čulo se na skupu, u malom broju većih kompanija koje imaju potrebne resurse za razvoj i upotrebu Knowledge Managementa (KM), te u nerazvijenoj kompanijskoj kulturi podjele informacija među raznim razinama upravljanja i izvršavanja zadataka.

Stoga domaće tvrtke često posežu za vanjskom konzultanskom ili drugom pomoći, a pritom nisu svjesne da rješenja možda imaju u svom dvorištu, istaknuto je na skupu.

U svijetu je situacija drukčija, pa mnoge kompanije imaju odjele za KM, premda je on zapravo više poslovna filozofija i poseban pristup razvoju kompanije kroz korištenje intelektualnih potencijala i znanja zaposlenika, a manje zaokružena, doktrinarna cjelina ili disciplina koja bi tražila profesionalno osoblje, rečeno je.

Glavni predavači na skupu su Chris Collison, autor knjige "Learning to Fly", bestsellera na području upravljanja znanjem i Monika Roozen, osnivačica i direktorica konzultanske kuće APQC.

Oni ističu dva ključna preduvjeta za razvoj KM-a, a to su kompanijska kultura podjele znanja i povjerenja za što je potrebna potpora najvišeg menadžmenta tvrtke te odgovarajuća infrastruktura, uglavnom u sklopu kompanijskih intraneta koji omogućuju jednostavno pohranjivanje i pristup informacijama, podacima, dokumentima i znanju.

Takav pristup, kaže Chris Collins, omogućuje optimalizaciju poslovnih procesa, jer se putem međusobne interakcije znanja koja posjeduju razni namještenici kompanije, dolazi do najboljih mogućih rješenja za postojeće ili planirane poslove. Zato, dodaje Collins, prije konkretne poslovne akcije kompanija treba proći proces učenja, a to se najbolje čini upotrebom KM-a.

Njega je pak lakše primijeniti načini li se prethodno mapiranje znanja (Knowledge mapping), odnosno skup postupaka putem kojih kompanije identificira i kategorizira nakupljeno znanje kod zaposlenika, u procesima i tehnologiji, kaže Monika Roozen te zaključuje da, kada se identificiraju lokacije znanja, potrebno ih je povezati s poslovnim procesima i donošenjem odluka i rezultati neće izostati.

Hina