Info servis

Rasprava o novom zakonu o državnim poticajima u poljoprivredi

02/05/2002

Pozitivan pomak u prijedlogu novog zakona o državnim poticajima u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu je razdvajanje malih obiteljskih - nekomercijalnih gospodarstava od onih čina je cjelokupna proizvodnja namijenjena tržištu. No, nacrt zakonskog prijedloga o poticajima ima i svoju nepovoljnu točku - limitiranje maksimalnog godišnjeg iznosa potpore.

Kazao je to direktor Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dubravko Mikulić na današnjoj raspravi o Nacrtu prijedloga novog zakona o poticajima održanom u HGK.

Ograničavanjem maksimalnog iznosa na 1,5 milijuna kuna godišnje, drži Mikulić, veliki proizvođači, poput agrokombinata, koji imaju velike poljoprivredne površine, veliku proizvodnju, koja moguće i premašuje količine potrebne za taj limit, mogli bi biti dovedeni u neravnopravan i neodrživ položaj. Time bi se kombinate ili velike poljoprivredne tvrtke moglo dovesti u položaj da se moraju dijeliti na manje poslovne subjekte, 'cjepkati' svoje zemljište ne bi li ostvarili pravo na veće poticaje. U sličnom bi se položaju našli i pojedinačni proizvođači sa puno poljoprivrednog zemljišta.

Istodobno, razgraničavanje komercijalnih i nekomercijalnih poljoprivrednika razdvaja tržišni i socijalni cilj poljoprivredne politike i omogućava podizanje kvalitete, konkurentnosti, ali i dohodaka poljoprivrednika, drži Mikulić.

Prema riječima pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslava Božića, razlika između komercijalnih i nekomercijalnih poljoprivrednika odrazit će se u modelima potpore.

Tako se na komercijalne odnose modeli poticanja proizvodnje i kapitalnih ulaganja, dok se na one nekomercijalne odnosi tzv. model potpore dohotka. Naime, mali poljoprivredni proizvođači, čiji su proizvodi ponajviše namijenjeni upotrebi u domaćinstvu dobivat će mjesečnu potporu od 600 kuna po članu domaćinstva, uz uvjet da uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje te da su stariji od 55 kuna. Njima se, za razliku od komercijalnih korisnika, neće uvjetovati količina proizvodnje.

Da bi proizvođači ušli u skupinu komercijalnih, pak, morat će ispuniti uvjete o količini proizvodnje, koja će se određivati za svaku godinu i time bi od države bespovratno mogli dobiti 20 do 25 posto sredstava koja su investirali. Oni koji od države dobiju najmanje 12 tisuća kuna godišnje, pak, ući će, prema prijedlogu zakona u sustav PDV-a.

Božić je izvijestio i kako je jedno od načela reforme postupnost, odnosno da se niti jedna značajnija promjena neće uvoditi bez prijelaznog razdoblja. Također, najavio je kako bi se poljoprivredni proračun trebao, kao i unazad nekoliko godina, povećati i iduće godine. Cilj je Ministarstva, kazao je Božić, sredstva namijenjena isplati poticaja povećati sa trenutnih 1,02 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 1,15 posto u idućoj, te 1,25 posto BDP-a u narednom razdoblju. Time bi se razina poticaja poljoprivrede, prema njegovim riječima, izjednačila sa onom u Europskoj uniji.

Hina