Info servis

Ukupnom godišnjom zaradom tek do pet kvadrata stana

22/04/2002

Samo jedan četvorni metar novog stana u Hrvatskoj košta koliko iznose 2,3 prosječne mjesečne neto plaće, a sa prosječnom ukupnom godišnjom neto zaradom prosječni Hrvat na tržištu može kupiti tek pet do šest stambenih kvadrata. Ili, pojednostavljeno rečeno, za kupnju nevelikog stana od 50 kvadrata, statistički bi hrvatski zaposlenik na stranu trebao stavljati svoju cijelu neto plaću punih 10 godina.

Ove relacije rječito ilustriraju i dalje nepovoljnu situaciju na hrvatskom stambenom tržištu, koja je, doduše, u zadnje vrijeme ipak nešto poboljšana - pojavom modela društveno poticanje stanogradnje, povoljnijim uvjetima stambenog kreditiranja, stambenim štedionicama. Za većinu građana, međutim, put do stana i nadalje određuje raskorak između (visokih) cijena stanova i (niske) razine prosječnih hrvatskih plaća.

Statistički podaci pokazuju da je prosječna cijena novoizgrađenih prodanih stanova u Hrvatskoj prošle godine iznosila 8.306 kuna, što je za 4,4 posto manje nego u godini prije. Trend smanjenja cijena, međutim, prekinut je već u drugoj polovici godine pa je tako prosječna cijena kvadrata u drugom polugodištu već bila nešto veća (za 0,3 posto) nego u godini prije.

U zadnjem tromjesečju 2001. kvadrat novog stana prodavan je po prosječnih 8.339 kuna, pri čemu taj prosjek podiže cijena stanova u Zagrebu, gdje su novi stanovi za oko tri tisuće kuna skuplji nego u drugim mjestima.

Tako je kvadrat novoizgrađenog prodanog stana u Zagrebu koštao čak 9.370 kuna, dok se u ostalim naseljima četvorni metar stana u zadnjem kvartalu prošle godine kupovao po prosječnih 6.268 kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

I uz znatno povoljnije uvjete stambenog kreditiranja kupovanje stana na tržištu za većinu je, prosječnih, građana vrlo veliko financijsko opterećenje, a mnogima i dalje nedostupno.

Jednostavna računica pokazuje da stan od 50 četvornih metara, dakle vrlo skromne kvadrature, košta oko 416 tisuća kuna ili oko 56.000 eura.

Istodobno, prosječna je mjesečna plaća, koja na neki način određuje i kreditnu sposobnost naših građana, u Hrvatskoj lani iznosila 3.541 kunu (u Zagrebu 4.118 kuna), što znači da je njegova prosječna godišnja neto plaća oko 42.500 kuna (u Zagrebu oko 49.400 kuna).

Uvjeti stambenog kreditiranja u posljednje su vrijeme znatno poboljšani u odnosu na ranije - manje su kamatne stope a poslovne banke produžile su i rokove kreditiranja.

Stambeni kredit na 20 pa i više godine u prvi mah vrlo povoljno zvuči, ali će se mnogi 'ohladiti' kada izračunaju koliko takav dugoročni kredit zapravo košta.

Primjerice, po izračunu sa web stranice jedne od vodećih banaka, za kredit od 50.000 eura koliko je potrebno za stan skromnije kvadrature, uz kamatnu stopu od 7,99 posto na rok otplate od 20 godina, kamate iznose više od 48.000 tisuća eura, dakle gotovo toliko koliko i glavnica. A za otplatu ukupno 98 tisuća eura takvog zajma 20 godina svakog mjeseca treba izdvojiti 409 eura, što trenutno iznosi oko 3.000 kuna. Za prosječnog radnika očito ni povoljniji uvjeti kreditiranja nisu pristupačni s obzirom na visinu primanja.

Po svemu izgleda da će povoljnije stambeno kreditiranje poslovnih banaka najviše značiti onima koji već imaju nešto novaca ili neku imovinu pa su im za zatvaranje 'financijske konstrukcije' kupnje adekvatnog stana potrebni manji iznosi zajma kojeg će moći otplaćivati.

Hrvatska stambena situacija zapravo pokazuje i svu potrebu odgovarajuće intervencije države na tom području, a ako se pokaže da je to aktualni model društveno poticane stanogradnje tim bolje.



Hina