Info servis

Koncesijske naknade na vodama - od 1998. do 2002. dug 40 milijuna kuna

27/05/2004

Koncesionari na vodama i javnom vodnom dobru za naknade za koncesije od 1998. do kraja 2002. duguju oko 40 milijuna kuna, ili oko 39 posto ukupno obračunate koncesijske naknade za to razdoblje, a samo u prošloj godini i to samo za naknade za korištenje voda i za vađenje pijeska i šljunka duguju 9,5 milijuna kuna.

Ti podatci, kao i niz drugih problema uočenih u obračunu i naplati koncesijskih naknada, potaknuli su Vladu da s prošlotjedne sjednice od resornih ministarstava zatraži da do studenoga ove godine izrade prijedlog izmjena Uredbe o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnom vodnom dobru.

Prema izvješću o koncesijama na vodama i javnom vodnom dobru koje je Vladi pripremilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, do kraja 2003. bilo je dodijeljeno ukupno 712 koncesija na vodama i javnom vodnom dobru.

Od toga je u 111 slučajeva koncesijska naknada prihod državnog proračuna, a u 601 slučaju korisnik koncesijskih naknada su županijski proračuni.

Najviše koncesija na vodama i javnom vodnom dobru ima u Osječko-baranjskoj županiji, 82, u Bjelovarsko-bilogorskoj 47, u Sisačko-moslavačkoj 43, a najmanje ih je izdano u Istarskoj i Zadarskoj županiji, po osam, te devet u Ličko-senjskoj.

Prema namjeni, na kraju prošle godine, najviše je koncesija za zahvaćanje voda za tehnološke potrebe za gospodarsku ili drugu sličnu djelatnost, njih 369.

Za zahvaćanje pitke vode radi prodaje na tržištu do kraja 2003. bilo je izdano 13 koncesija, a za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe 135 koncesija.

Za vađenje pijeska i šljunka na područjima značajnim za vodni režim izdano je 96 koncesija, za uzgoj riba 52, za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije 25, a za crpljenje mineralnih i termalnih voda 17 koncesija.

Ministarstvo poljoprivrede kao osnovne probleme obračuna i naplate godišnjih koncesijskih naknada ističe da Ministarstvo financija ne izdaje godišnja rješenja o plaćanju te naknade, pa se tako ne sankcionira dugovanje koncesionara, da ne postoji kvalitetna veza između Hrvatskih voda i Ministarstva financija, pa se tom Ministarstvo ni ne dostavljaju podatci o zahvaćenim količinama voda, i sl.

Isti su problemi zamijećeni i na županijskoj razini, a kod nekih od njih problem je što uopće još nemaju određen nadležni ured koji bi vodio i jedinstveni registar koncesija za tu županiju.

Kod koncesija za uzgoj ribe problem je što procjenu vrijednosti ukupnog uloga u pojedinoj godini obavljaju sami korisnici koncesije, pa takvi podatci teško mogu biti realna osnova za izračun godišnje koncesijske naknade.

S druge pak strane, poslovne udruge u ribnjičarstvu stalno prosvjeduju jer tvrde da im koncesijske naknade bitno povećavaju ionako velike troškove poslovanja, što tu djelatnost onda stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na uvoznu konkurenciju, navodi Ministarstvo poljoprivrede.

Vladi je predložilo i mjere za otklanjanje uočenih nedostataka, pa se tako predlaže da nadležni resori izrade tumačenje o obračunu i naplati koncesijskih naknada. Prijedlog je da se rješenja o plaćanju godišnje koncesijske naknade za sve vidove korištenja voda i javnog vodnog dobra izrađuju u Ministarstvu financija, odnosno nadležnom županijskom tijelu. Njima bi pak Hrvatske vode trebale dostaviti kopije rješenja o plaćanju naknade kako bi Ministarstvo i županijski uredi raspolagali svim relevantnim podatcima.

Izmjenama Uredbe, koje trebaju biti predložene do studenoga, trebalo bi pak pojednostaviti obračun za jednokratne koncesijske naknade, te izmijeniti način obračuna godišnjih koncesijskih naknada.

Hina