Info servis

Babić: Hrvatska godišnje za investicije treba 7 posto BDP-a ili 2 milijarde eura

Hrvatska godišnje, u razdoblju od 2004. do 2008 godine, treba za investicije osigurati 7 posto BDP-a ili 2 milijarde eura, izjavio je danas državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić, najavljujući pritom donošenje Nacionalnog plana razvoja do kraja ove godine.

Na svečanosti upriličenoj u povodu dodjele priznanja "Prva hrvatska kuna" za najbolje poduzetnike i menadžere, koje dodjeljuje Zavod za poslovna istaživanja, govorio je i bivši irski premijer Garret FitzGerald, za čijeg je mandata Irska krenula snažno naprijed.

Babić je, govoreći o sadržaju programa razvoja, kazao da će se pozornost posvetiti jačanju poduzetništva - tako će se Hrvatska poštanska banka 'pretvoriti' u banku za malo i srednje poduzetništvo, osnovana je radna skupina za smanjenje barijera u poslovanju poduzetnika, a ustrojit će se i fond rizičnih ulaganja za početnike-poduzetnike. Agencija za poticanje izvoza i ulaganja treba postati 'one-stop-shop', stvorit će se regionalne razvojene agencije, uz Istru u kojoj postoji, još i za Dalmaciju, Slavoniju te središnju Hrvatsku, kao i regionalni centri razvoja - Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. U pripremi su zakoni, najavio je Babić, o tehnološkim i poslovnim parkovima te o područjima posebne državne skrbi.

Vlada će pokušati udvostručiti izvoz roba u iduće četiri godine, uvesti ISO i CE standarde kakvoće, podići razinu upravljanja, aktivno podupirati suradnju velikih i malih tvrtki, osigurati ulazak hrvatskih clustera na tržišta srednje i istočne Europe, nastaviti izvozno financiranje kroz HBOR, rekao je Babić.

Program razvoja bazira se na povećanju poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije, jačanju drvnog clustera, stvaranja tekstilnog i modnog clustera, konsolidaciji metaloprerađivačke industrije, restrukturiranju brodogradilišta te jačanju industrije električne opreme i farmaceutike.

Na 'listi želja', kako ju je nazvao Babić, je privlačenje autoindustrije, ulaganja u biotehnologije, genetički inženjering, potrošačku elektroniku, software, IT sektor, kozmetiku te stvaranje regionalno snažnog mjesta za financijske i poslovne usluge.

Što se pak tiče infrastrukture, državni tajnik ističe nastavak cestogradnje, renoviranje zračnih luka u Zagrebu i Dubrovniku te rad novih na Hvaru, Braču i drugim otocima, dok će se ulaganja u željezničku infrastrukturu nastaviti ali nešto sporije.

Ističući da je Irska od 1989. do 1996. uspjela imati 8 postotni godišnji rast, što nije uspjelo ni jednoj državi, bivši irski premijer Garret FitzGerald je kazao da su uz prirodne pretpostavke, bile neophodne ključne odluke - smanjenje poreza i doprinosa, pogodovanje ulaganjima, snažno okretanje obrazovanju, fiskalna reforma kao i socijalni ugovori sa poslodavcima i sindikatima. Znali smo i da nitko neće ulagati u zemlju u kojoj su javne financije u rasulu, kaže, zbog čega su počeli rezanje i racionaliziranje troškova, bez neto posudbi. Privučene su HI-Tech kompanije, stvoren transfer tehnologija, potaknut razvoj irskih kompanija tako da je omjer radnog stanovništva u 1993., kada je bilo 1,15 milijuna zaposlenih u odnosu na 2,32 milijuna o njima ovisnih (omjer 2,02), već 2001. smanjen na 1,33, jer je bilo 1,64 milijuna zaposlenih i 2,19 milijuna o njima ovisnih.

Irski planovi su nastavak rasta u razdoblju do 2007. od 5,05 posto godišnje, pri čemu bi broj radnih mjesta trebao biti povećavan po stopi od 2,2 posto, rekao je FitzGerald.



Hina