Info servis

U devet mjeseci prošle godine 1,2 milijarde dolara izravnih ulaganja

Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prva su tri tromjesečja prošle godine iznosila 1,18 milijardi dolara, a stranci su od 1993. do rujna prošle godine u Hrvatsku uložili ukupno 8,75 milijardi dolara, najnoviji su podatci Hrvatske narodne banke.

Od 1,18 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja u prva tri tromjesečja prošle godine više od polovice, točnije 675,9 milijuna dolara ostvareno je temeljem zadržane, odnosno reinvestirane dobiti, gotovo trećina, ili 379,5 milijuna dolara su ostala ulaganja, a nešto više od deset posto, ili 124,8 milijuna dolara su vlasnička ulaganja.

Najveći dio ulaganja temeljem zadržane dobiti ostvaren je u razdoblju od travnja do lipnja prošle godine, što analitičari središnje banke objašnjavaju činjenicom da većina hrvatskih poduzeća prijavljuje rezultate protekle poslovne godine upravo u drugom tromjesečju. Dobri poslovni rezultati utjecali su na porast reinvestirane dobiti poglavito sektora telekomunikacija i financijskog posredovanja, a značajnu reinvestiranu dobit prijavila je i Pliva d.d. (najvećim dijelom ostvarena po osnovi prijenosa tržišne vrijednosti patenata na povezano poduzeće u inozemstvu), objašnjenje je iz posljednjeg tromjesečnog izvješća središnje banke.

Iznos od 379,5 milijuna dolara, što je gotovo trećina izravnih stranih ulaganja u razdoblju siječanj-rujan prošle godine, statistika vodi kao ostala ulaganja. Tim su pojmom obuhvaćene transakcije vezane uz kredite (davanje i uzimanje kredita, uključujući dužničke vrijednosne papire i trgovinske kredite) između izravnog ulagača i poduzeća u koje je investirao, ali i između dva (ili više) poduzeća kojima je zajednički isti izravni inozemni ulagač. Obveze po ostalim izravnim inozemnim ulaganjima stoga, objašnjavaju iz središnje banke, predstavljaju obveze hrvatskih poduzeća po spomenutim osnovama prema izravnim inozemnim ulagačima (ili povezanim poduzećima).

Statistika prema djelatnostima pokazuje da su od 124,8 milijuna dolara vlasničkih ulaganja u tri prošlogodišnja tromjesečja najveći dio, ili 19,4 posto stranci uložili u djelatnost kupnje i prodaje vlastitih nekretnina, 16,9 posto u ostalu trgovinu na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, te 13,8 posto u bankarski sektor, kojeg statistika vodi kao ostalo novčarsko posredovanje.

Podatci središnje banke o izravnim inozemnim ulaganjima u proteklom desetogodišnjem razdoblju (od 1993. do konca trećeg tromjesečja 2003.) pokazuju da su stranci najveći dio svojih ulaganja usmjerili u vlasnička ulaganja - od ukupno 8,75 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja u tom razdoblju oko 5,45 milijardi su vlasnička ulaganja, 2,08 milijardi su ostala ulaganja, a 1,23 milijarde USD je zadržana zarada.

U statistici prema djelatnostima i prema zemljama u tom razdoblju nema nekih promjena u posljednjih nekoliko godina. Tako su telekomunikacije i nadalje najznačajnija djelatnost stranih vlasničkih ulaganja u koju je usmjerena gotovo četvrtina tih ulaganja (24,5 posto), slijede bankarski sektor (22,7 posto), te farmaceutska industrija (12,8 posto).

Prema zemljama, u proteklih je deset godina najviše izravnih ulaganja iz Austrije (30,1 posto), potom SAD-a (25,4 posto) i Njemačke (14,4 posto).

Prema podatcima središnje banke, hrvatske su tvrtke u prva tri tromjesečja prošle godine u inozemstvo uložile 41,95 milijuna dolara, a u razdoblju od 1993. do rujna prošle godine ukupno 1,12 milijardi dolara.

Hina