Info servis

Hrvatski inozemni dug krajem srpnja 19,2 milijarde dolara

21/09/2003

Ukupan hrvatski inozemni dug, po najnovijim je podacima Hrvatske narodne banke, krajem srpnja iznosio 19,2 milijarde američkih dolara.

To je u usporedbi s krajem prošle godine nominalno povećanje za 3,77 milijardi dolara ili za 24,4 posto, a u odnosu na mjesec prije za 648 milijuna USD.

Najveći prirast duga imale su banke - nominalno za gotovo 1,4 milijarde dolara u odnosu na kraj prošle godine, pa tek potom država koja je svoj vanjski dug za isto vrijeme povećala za oko 980 milijuna dolara, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na web stranicama HNB-a.

Pritom treba imati u vidu utjecaj međuvalutarnih promjena, odnosa tečaja eura i dolara na povećanje ukupnog ino duga sa više od jednom trećinom. Prema ranije objavljenim podacima, za prvu polovicu ove godine, na ukupni porast vanjskog duga sa oko 35 posto utjecale su međuvalutne promjene, a ostalo je realno povećanje zaduživanja.

U ukupnom inozemnom dugu na državu je krajem srpnja otpadalo 7,36 milijardi dolara, odnosno 38,3 posto, što je za 978 milijuna dolara nominalno više nego na kraju prosinca 2002. Treba napomenuti da se udio države (pojam države uključuje organe uprave na državnoj i lokalnoj razini, republičke fondove i HBOR) u ukupnom dugu smanjuje. Primjerice krajem prošle godine taj je udio iznosio 41,4 posto, a na kraju srpnja 3,1 postotni bod manje.

Najviše su, (nominalno) za 1,39 milijardi dolara, inozemni dug povećale poslovne banke, sa nešto više od četiri milijarde USD na kraju prošle godine na 5,4 milijarde dolara u srpnju ove godine. Time se i udio banaka u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu povećao sa 26 posto u prosincu lani na 28,1 posto na kraju srpnja ove godine.

Na ostale sektore (tvrtke, poduzeća, uključujući i leasing poduzeća u vlasništvu banaka) otpada 4,87 milijardi dolara inozemnog duga (ili 25,3 posto), što za 908 milijuna dolara nominalno više nego krajem 2002.

Izravna pak ulaganja u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu krajem srpnja sudjelovala su sa 1,56 milijardi dolara ili 8,1 posto.

Pokazuje se tako da se nastavlja rast inozemnog zaduženja, o čijoj se veličini u zadnje vrijeme vode i polemičke rasprave, a analitičari ocjenjuju da bi dugoročniji trend povećavanja vanjskog duga i njegovog udjela u BDP-u (koji je krajem 2002. već premašio 68 posto) dugoročno teško mogao ostati bez negativnih implikacija.

Za usporedbu porasta vanjskog duga u prvih sedam mjeseci ove godine, u čitavoj 2002. ukupni je hrvatski vanjski dug povećan za oko četiri milijarde dolara (na 15,4 milijarde USD na kraju prosinca 2002.), u čemu je oko trećina utjecaj tečajnih razlika, odnosno slabljenja dolara u odnosu na euro (oko 70 posto duga nominirano je u eurima, a dug se izražava u dolarima, pa se sa slabljenjem dolara povećava iznos duga izražen u američkoj valuti).

Usporedbe pak s više godina unazad govore da je inozemni dug u odnosu na kraj 2001. (kada je iznosio 11,3 milijarde dolara) povećan do srpnja ove godine za 7,9 milijardi USD.

O apsolutnim veličinama, premda je to vrlo pojednostavljeno rečeno, govore i 'računice' da je svaki hrvatski građanin, prema podacima za srpanj, već "dužan" inozemstvu 4.328 dolara, prema 3.478 USD krajem prošle godine, dok je koncem 2001. na svakog stanovnika Hrvatske "otpadalo" 2.550 dolara vanjskog duga.

Projekcije pak otplate inozemnog duga, po podacima koje objavljuje HNB, pokazuju da u 2004. na otplatu dospijeva 2,4 milijardi dolara glavnice, dok procjena plaćanja kamata iznosi 726 milijuna USD, a projekcije govore i o tek nešto manjim (visokim) iznosima otplata u i sljedeće dvije godine.



Hina